U market ili na pijacu? - I turistima je preskupo, ali narod traži domaće!
-
Naše Oslobođenje, Danas iz Srbije, te crnogorske Vijesti donose priču o cijenama voća, povrća i prerađevina na našim pijacama
BiH: Cijene su visoke, ali ima naše robe
- Ako me pitate za cijene - cijene su previsoke, požalila se Amra Kišić, prodavačica na pijaci Markale. “Kada stranci kažu da je skupo, šta će reći naš narod? Sad ovo malo dok ima turista, ima više posla nego obično, a kad nema - katastrofa! Propadanje, dodala je.
Ono što predstavlja pozitivan (i za mnoge odlučujući) faktor jeste prisustvo bh. proizvoda na pijačnim tezgama, što uzrokuje i pad cijene, ali je i atraktivno kupcima koji osjećaju zadovoljstvo znajući da podržavaju domaću privredu, te iz tog razloga biraju hranu sa pijace pored jeftinijih alternativa.
- Najviše kupujem na pijaci, a naročito na ovoj - ovo je moja pijaca dragocjena, rekla nam je Ana Bjeloš, česta mušterija na Markalama.
- Uvijek uzimam domaće, lijepo se osjećam i kada kupim, a i zbog onoga ko proizvodi. To mi je, čini mi se, lijepa usluga i hvala onome ko proizvodi i ko za nas brine, dodala je entuzijastično Ana.
- Većinom posljednjih dana pristiže domaće - i padaju cijene - čim pristiže domaće, cijene idu dolje, kazao nam je Midhat Ganija, frekventan posjetilac i bivši uposlenik pijace Markale. Među svim domaćim artiklima istakao je kvalitet “okatih” trešanja iz Popovog polja, kao i bh. krastavaca i paradajza, za koje je naveo da spuštaju cijenu svojim prisustvom na štandovima. Istakao je i to da je sve skupo u odnosu na primanja. A kakve su tačno cijene? Saznali smo iz daljeg razgovora sa prodavcima.
Cijene paradajza sorte volovsko srce kreću se od 4 do 6 KM po kilogramu, dok cherry paradajz ide i do 10 KM, a cijene krastavca se kreću oko 5 KM. Lubenica, za kojom je velika potražnja, je od 2 do 2,5 KM po kilogramu, košarica malina (oko 250 g) se cijeni 3 KM, košarica ribizli 5, a borovnica čak do 9 KM. Interesantno je i prisustvo crnog duda, kao malo manje zastupljenog voća, koji se prodaje po 3 KM po košarici. Breskve se prodaju po 5 KM/kg, a kajsije čak po 10 KM/kg.
Cijene “okatih” crvenih trešanja se kreću od 8 do 10 KM po kilogramu, dok su autohtone ašlame jeftinije - 6 KM po kilogramu. Zanimljivo je da se na pijaci nude i artikli poput banana (4 KM/kg) i kivija (5 KM/ kg) koji su strogo uvoznog porijekla iz tropskih zemalja, ali se svejedno, kako saznajemo, prodaju.
Sudeći po sentimentima svih sudionika na pijaci Markale, jedno je sigurno - prisustvo svježeg bh. proizvoda pogoduje svima, prodavcima, turistima, poljoprivrednicima i novčanicima. Samodovoljnost tržišta u ovom pogledu je možda i najbolji način za izlaz iz začaranog kruga visokih cijena na zelenoj pijaci.
Srbija: Slaba prodaja uprkos gužvama
Uglavnom su na samom ulazu cene više, dok ukoliko se zađe dublje u pijacu, mogu se pronaći proizvodi po povoljnijim cenama, ali se dešava da i kvalitet bude upitan.
Iako su na pijacama ovih dana gužve i veliki broj ljudi cirkuliše, u razgovoru sa prodavcima saznajemo da prodaja ne ide toliko dobro.
Oni se žale na to da ljudi ima, ali se malo toga kupuje.
Takođe, oni naglašavaju lošiju prodaju tokom ovako visokih temperatura koje su ovih dana zabeležene u Srbiji, a koje su došle i do 40 stepeni.
Što se tiče same ponude voća i povrća, ona je najrazličitija, a cene variraju, ali ne preterano.
Razlika u ceni primetna je kod malina, koje se mogu pronaći po ceni od 500, ali i od 700 dinara po kilogramu (100 dinara je 0,85 eura ili 1,67 KM).
Šljive se kreću između 100 i 200 dinara, kajsije od 200 do 250, breskve od 120 do 200, a nektarine isto od 120, pa sve do 300 dinara.
Višnje su uglavnom na razini između 150 i 200, dok su trešnje u proseku oko 250 dinara.
Kada pričamo o povrću, paradajz se može naći po ceni od 150, pa do 200 dinara, dok se krastavac kreće između 100 i 150.
Crvena paprika trenutno je na pijacama u proseku oko 400 dinara, dok je zelena 200.
Krompir i crveni i beli kreću se u proseku oko 100 dinara, kao i crni luk, koji se može pronaći i za manje novca. Vezica mladog luka je oko 60 dinara.
Što se tiče kupusa, on je uglavnom na ceni od 80 dinara, zelena salata se kreće oko 100 dinara, kao i šargarepa.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), cena domaćeg sira na pijacama u Beogradu prosečno se kreće oko 600 dinara.
Međutim, prema podacima portala Pijace.com, za kajmak je neophodno izdvojiti 1.500 dinara. Što se tiče masnog belog sira, on se kreće oko 800 dinara, dok je polumasni oko 700.
Najčešća cena jaja na našim pijacama je 22 dinara po komadu.
Prema podacima RZS-a, najčešća cena svežeg pilećeg mesa na pijacama iznosi 319 dinara.
Ako sve to poredimo sa cenama u marketima, čini se da na pijacama nije toliko povoljno nabavljati većinu namirnica. Ipak, kod potrošača, pored cene, često prevagu donosi kvalitet proizvoda.
Predsednik Udruženja potrošača Efektiva Dejan Gavrilović potvrđuje da je voće u radnjama mahom jeftinije, ali da je kvalitet upitan.
- Kvalitetnije je kupiti, recimo, trešnje kod pijačnog prodavca iako su skuplje i potrošači to znaju, navodi on.
Pojašnjava da na pijaci može da se nađe šarolik raspon cena.
- Voće koje je manjeg kvaliteta je jeftinije, ono boljeg kvaliteta je skuplje. Postavlja se pitanje šta potrošač želi. Često je bolje da se da više novca da bi se pojelo kvalitetnije voće ili povrće, smatra Gavrilović.
On apeluje na trgovce da ne prodaju robu ukoliko znaju da nije valjana.
- Trgovci bi trebalo da imaju odgovornost, da ne prodaju proizvode koji nisu kako treba i da na taj način obmanjuju potrošače, ukazuje Gavrilović.
Jedna od prednosti je i ta što prodavci na pijaci često dozvole da se nešto od proizvoda i proba, kaže naš sagovornik, dok to u radnji nije moguće.
Predsednik Udruženja pijačnih radnika Opstanak Srđan Praštalo za Danas kaže da je ovo generalno deo godine kada pada promet.
- Posao na pijacama je u ovom periodu u padu jer se grad polako prazni i ljudi odlaze na odmore, objašnjava on.
Što se tiče cena voća i povrća na pijacama, Praštalo kaže da su slične kao i prošle godine i da nema puno razlika. Prema njegovom mišljenju, pijačni prodavci imaju velike probleme kada su ovakve vrućine.
- Jako je teško raditi na vrućini, većina prodavaca na pijacama ima iznad 60 godina, a moraju da prodaju napolju na tako visokim temperaturama, ukazuje on.
Pored toga, kako podseća, pijace mahom imaju jako kratak aktivni period trgovine.
- Taj period je uglavnom samo pre podne. Od 11 sati, kada krenu vrućine, već nema nigde nikoga, naglašava Praštalo.
Vrućine odbijaju i kupce, ukazuje on.
- Nikome se po ovako visokim temperaturama ne ide negde. Zbog toga treba težiti da se pijace prilagode. Ljudi danas imaju mnogo više izbora i zašto bi na plus 40 stepeni išli na mesto koje nije rashlađeno, navodi Praštalo.
Zbog toga će kupci u ovo doba godine, kako kaže, pre da odu u market, jer traže što bolje i prijatnije iskustvo.
Crna Gora: Pijaca djelimično jeftinija nego lani
Na pijaci euro koštaju i banane, a cijena im je nepromijenjena u odnosu na deveti mjesec 2023. godine. Ljubitelji jabuka zlatni delišes kilogram moraju platiti 1,20 eura, ali je i to 20 centi manje nego ranije. Toliko su pojeftinili krastavci, koji takođe koštaju euro.
U septembru prošle godine kupovina ovih namirnica je ukupno koštala 5,1 euro, dok za istu trgovinu danas treba izdvojiti 90 centi manje, odnosno 4,2 eura. Zajednička za ovo voće i povrće je činjenica da je blago poskupjelo u toku zime, što se može objasniti time da ni banane, ni paradajz, niti krastavci i jabuke, nisu bili u sezoni.
Ove podatke su Vijesti dobile iz cjenovnog barometra, kojim se prati kretanje mjesečnih cijena 15 proizvoda u podgoričkom malom, velikom marketu i na pijaci. Reporter je u ove objekte išao jednom mjesečno od septembra prošle godine, i to 14. u mjesecu, kako bi popisao cijene, ispratio njihova kretanja i eventualna poskupljenja ili pad, a proizvodi su istog proizvođača, identične vrste i gramaže, i na istim tezgama, kako bi se dala prava slika mjesečnih promjena. Osim toga, cijene voća i povrća su bilježene 20. juna, u velikom marketu i na pijaci, ali bez cjenkanja sa prodavcima.
Podgorička pijaca koju reporter posjećuje je dobro opremljena i nudi bogat izbor voća, povrća i drugih prehrambenih namirnica, ali ima veliku razliku u cijenama u poređenju sa megamarketom. Kada je u pitanju mala trgovina, u njoj su u odnosu na pijacu jeftiniji samo krastavci.
Najveća razlika u cijeni zabilježena je u slučaju zelene salate, koja je na posjećenim tezgama skuplja 1,3 eura u odnosu na veliku trgovinu. Zelena salata na pijaci trenutno košta tri eura po kilogramu. Osim nje, tri eura košta i luk u perima, koji je čak 90 centi skuplji nego u velikom marketu.
U većoj trgovini je za euro jeftinija i blitva, koja na pijaci košta dva eura. Značajno skuplja po kilogramu je i lubenica, koja na pijaci košta euro, dok je u marketu njena cijena 60 centi. Desetak centi su skuplje paprike i mladi krompir, a na pijaci je za njih potrebno izdvojiti 1,5 eura, odnosno 60 do 80 centi. Oko 20 centi je u marketu povoljniji i kupus.
Sa druge strane, kilogram nektarina na pijaci košta euro i po, dok su trešnje 2,5 eura. Obje voćke su oko 70 centi jeftinije nego u velikoj trgovini, dok 20 centi manje koštaju i breskve, koje treba platiti 1,5 eura. Banane i paradajz na pijaci koštaju po euro, što je i dalje za pola eura manje nego njihova cijena u megamarketu. Osim njih, 50 centi je jeftinija i buranija, koja košta euro i po. Tolika je i cijena crnog luka, koji je oko 80 centi jeftiniji na pijaci.
Kilogram limuna na pijaci košta 1 euro, što je značajno povoljnije nego marketska cijena od 1,8 eura. Oko 30 centi su jeftinije i tikvice, čija je pijačna cijena 50 centi.
Prosječna aprilska plata u Crnoj Gori, po podacima Uprave za statistiku Monstat, bila je 828 eura. Konkretno, na pijaci bi za kupovinu po kilogram luka, zelene salate i trešanja na današnji dan trebalo izdvojiti 8,5 eura, što bi građane sa prosječnom zaradom koštalo više od 1 odsto plate. Osim toga, potrošačke cijene u maju su bile više za 0,1 odsto u odnosu na april.
Po istim podacima, inflacija u maju je u odnosu na isti mjesec prošle godine bila 4,9 odsto.
“Najveći uticaj na stopu inflacije imali su rast cijena u grupama voće, mlijeko, sir i jaja, odjeća, usluge smještaja, meso, vazdušni prevoz putnika, hljeb i žitarice, riba i morski plodovi...”, saopštili su iz Monstata.
