Mađarsko pospremanje

Nadmoćnom pobjedom stranke TIsza na parlamentarnim izborima u Mađarskoj njen predsjednik Peter Magyar koji je, nakon konstituiranja parlamenta, imenovan za premijera, izjavio je da se ova zemlja nakon 16 godina riješila autokratskog režima Viktora Orbána, da im predstoji uvođenje reda u državi, te obnova povjerenja i rad na boljim odnosima s Europskom unijom i NATO-om. Orbánov pad ne predstavlja samo kraj jedne političke ere u Mađarskoj nego i ozbiljan udarac za širu političku mrežu koja se posljednjih godina gradila oko njega. Budimpešta je pod Orbanom postala važno ideološko i institucionalno središte europske desnice, blisko povezano s Trumpovim pokretom i zbog toga njegov poraz ima šire implikacije u Europi i u SAD-u. Inače, Magyar se sam opisuje kao konzervativan i pripadnik desnog političkog spektra, proeuropski orijentiran, zalaže se i protiv prevelikog utjecaja EU na nacionalnu politiku, ali i protiv Orbánova suverenizma. Treba naglasiti da je zbog čestih Orbánovih veta u EU spriječeno usvajanje mnogih rezolucija, a sankcije Rusiji su pod pritiskom Amerikanaca ipak uvedene. Prije dvije godine, Orbán je redefinirao odnos s NATO-om, tako što je odlučeno da Mađarska neće sudjelovati u operacijama izvan teritorija ovog saveza, naprimjer u Ukrajini. Tada se u Zapadnoj Europi špekuliralo o tome da bi Mađarska mogla napustiti NATO zbog svojih trgovinskih veza s Rusijom, ali je Orbán izjavio da će ostati u Savezu samo ako se prihvati njegov uvjet o nesudjelovanju.

Mađarska je u NATO-u od 1999. godine, u koji je ušla zajedno sa Češkom i Poljskom, a zanimljivo je da se nijedna od tri nove članice nije pridružila Savezu u napadu na Jugoslaviju iste godine, pravdajući se time da su tek primljene i da još nisu dio njegovog vojnog aparata. Orbánu je to dobro došlo da se pohvali kako je rekao ne tadašnjem predsjedniku SAD-a Billu Clintonu, da bi mu poslije bio servilan, kao i svim potonjim američkim predsjednicima. Donald Trump je pokušao pomoći Orbánu da ostane na vlasti, pred izbore je u Budimpšetu slao potpredsjednika JD Vancea, ali je unatoč tome pobijedio Peter Magyar. U SAD-u Magyar vidi važnog partnera s kojim treba njegovati dobre i bliske odnose, ali zbog jasne Trumpove potpore Orbánu u mađarskoj izbornoj kampanji odnos novog premijera prema američkom predsjedniku zasad će vjerojatno ostati suzdržan. Magyar kaže da ne vidi razlog da sam inicira telefonski razgovor s Trumpom, ali ga poziva da u listopadu u Budimpešti sudjeluje na obilježavanju 70. obljetnice mađarske revolucije. Mađarski nacionalni ustanak bio je protiv sovjetske i komunističke okupacije s ciljem demokratizacije društva, koji je trajao od 23. listopada do 10. studenoga 1956. godine.

Magyarova vlada najavila je opoziv Orbánovih kadrova u državnoj službi i diplomatskim predstavništvima, a vjerojatno će uslijediti i promjena mađarskih diplomata u Misiji NATO-a u Bruxellesu u kojoj je i Istvan Balogh. On je u prosincu 2024. godine podijelio kolegama u Misiji “Nacionalni atlas Mađarske”, tiskan u Budimpešti 2021, u kojem se kao hrvatska područja navode samo Lika i Gorski kotar, dok bi sve ostalo bilo u tzv. velikoj Mađarskoj. Očekivano, na ovaj pamflet reagirao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, ocijenivši to neprihvatljivim činom kojim se tendenciozno narušava teritorijalni integritet Republike Hrvatske. U atlasu se, doduše, velika Mađarska ne spominje izrijekom, ali su karte i popratni tekstovi sporni. Inače, odnosi između Mađarske i Hrvatske bili su loši za vrijeme Orbánove vladavine, a novi premijer Magyar najavio je da će se to popraviti jer je granica između dviju zemalja duga i većinom prati rijeku Dravu.

Mađarska među istočnoeuropskim zemljama ima jednu od najbolje ustrojenih i naoružanih armija sa 27.800 vojnika i 44.000 pripadnika pričuvnog sastava, a nositelji borbenih dejstava kopnenih snaga su dvije mehanizirane brigade – Peta u Debrecinu i Dvadeset peta u Tatu, lociranom na sjeveru i ove formacije raspolažu najsuvremenijim njemačkim tenkovima Leopard. Mađari imaju i Brigadu za specijalna dejstva u kojoj su dva bataljona koja su razmještena u zračnoj bazi Solnok. U sastavu Ratnog zrakoplovstva i protivzračne obrane su avijacijska brigada u Kečkemetu i helikopterska u Solnoku, a ustrojen je i radarski i protivzračni puk. Okosnicu zračnih snaga čini 18 švedskih lovaca JAS 39 Gripen i eskadrila helikoptera H225M koji su proizvedeni u Francuskoj. Američke rakete NASAMS su okosnica nove mađarske protuzračne obrane srednjeg dometa. Vjeruje se da će Mađarska vojska ubuduće više surađivati s drugim armijama, a ne kao dosada samo sa srpskom zbog Orbánovog prijateljstva s predsjednikom Aleksandrom Vučićem.