Sistem zakazao, elektronski nadzor nasilnika još daleko od primjene

Ministarstvo pravde Federacije BiH je donijelo sve potrebne pravilnike iz našeg domena rada, rekao je za Oslobođenje ministar Vedran Škobić.

- Problem je što pravilnici drugih ministarstava, prije svih fedralnog i kantonalnih MUP-ova, ne prate ideju Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH, u pogledu elektronskog praćenja počinilaca nasilja, dodao je Škobić.

Prepucavanja

Međutim, ministar unutrašnjih poslova FBiH Ramo Isak tvrdi kako Ministarstvo pravde donošenjem pravilnika nije završilo sav posao.

- Provođenje tog pravilnika nije u nadležnosti MUP-a FBiH, nego kantonalnih ministarstava. Zato bi Ministarstvo pravde trebalo provesti određene edukacije i da taj pravilnik približi kantonalnim MUP-ovima kako bi ga mogli provoditi. Kao što je poznato, mi smo uvijek, kada smo radili neke pravilnike, organizovali sastanke sa kantonalnim MUP-ovima i organizovali određene edukacije, na Policijskoj akademiji ili negdje drugo da bi se lakše primjenjivali ti pravilnici. Što se tiče MUP-a FBiH, sve što je bilo u našoj nadležnosti, mi smo uradili. Imamo još obavezu donijeti jedan pravilnik, koji se odnosi na evidencije, ali se on donosi na kraju, kada se sve ovo se završi, ispričao nam je Isak.

Ramo Isak: Žalosno je da institucije kasne sa svojim dijelom posla

Kada će u Sarajevu početi primjena Pravilnika o elektronskom praćenju počinilaca nasilja, pitali smo ministra MUP-a KS-a Admira Katicu. Kada nam se javio na telefon, rekao nam je da nema vremena za davanje izjave i uputio nas je na njegov kabinet. U kabinetu su nam rekli da je za ovo pitanje nadležna Uprava policije KS-a. U Upravi policije nam je kazano da pitanja dostavimo e-mailom. Odgovor danima čekamo.

Prema riječima Nejre Raković, predsjednice organizacije Glas žena, informacije do kojih su uspjeli doći govore da se elektronski nadzor nad počiniocima nasilja u porodici neće tako skoro početi primjenjivati.

- Još nisu izvršene javne nabavke i nije uopšte uspostavljen taj sistem. Od stručnjaka smo mogli čuti da će taj postupak biti izuzetno težak i složen dok dođe uopšte do uspostave elektronskog nadzora, tako da je to i dalje odgovornost države i kompletnog sistema zašto žrtve i na taj način nisu zaštićene, kazala nam je Raković.

Nejra Raković: Elektronski nadzor neće biti uveden tako skoro

Podsjećamo, u slučaju femicida, koji se dogodio u Sarajevu, novinarku Elmu Godinjak je ubio njen suprug Tarik Prusac, sa kojim je bila u postupku razvoda braka. Ovaj slučaj je ponovo u fokus javnosti doveo efikasnost sistema u zaštiti žrtava.

Zakon o zaštiti žrtava nasilja je donesen u martu prošle godine. Tarik Prusac je imao izrečenu mjeru zabrane prilaska Elmi Godinjak. Ranije je osuđivan, također za nasilje u porodici, ali je uprkos tome radio kao zaštitar i imao je dozvolu za nošenje oružja. Sve ovo pokazuje da sistem, odnosno institucije vlasti u svom djelovanju, umjesto da zaštite žrtve, i dalje ih prepuštaju na milost i nemilost nasilnicima.

Kako bi se barem na neki način pomoglo žrtvama, zastupnica SDP-a u Skupštini KS-a Belma Kapo je pokrenula inicijativu za nabavku SOS narukvica koje bi dobile žrtve nasilja, a uz pomoć kojih bi lakše i brže obavještavale policiju kada se nađu u opasnosti. Na ovaj način bi policija mogla brže reagovati i eventualno spriječiti ubistva.

Međutim, Raković tvrdi da institucije i prije uvođenja elektronskog praćenja mogu pomoći žrtvama i sprečavati ono najgore.

- Postupak izricanja zaštitnih mjera zahtijeva procjenu rizika i to je stalni, kontinuirani proces. To se ne završava donošenjem rješenja. Sve institucije treba da rade i da naprave plan ugroženosti i praćenja provođenja mjere. To je jedan kompletan proces u kojem sve institucije trebaju biti uključene, a koordinaciju vrši ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno nadležni policijski službenici. Zakon o zaštiti od nasilja u porodici i pravilnik su vrlo jasni. Ukoliko imate pristup oružju ili posjedujete oružje, to se smatra jednim od rizika i tu se primjenjuje mjera oduzmanja oružja. U ovom slučaju nije poduzeta ta procjena. Treba tražiti odgovor zašto su policijski službenici, koji su provodili mjeru, smatrali da u tom trenutku nije potrebno oduzeti oružje ili onemogućiti pristup oružju. Drugi propust je da ne znamo ulogu centra za socijalni rad. Postupak razvoda braka, konflikt oko starateljstva i načina viđanja djeteta smatraju se jednim od visokih rizika. Prema pravilniku, centri za socijalni rad su dužni napraviti kompletnu socijalnu anamnezu, dostaviti policijskoj upravi, te uraditi procjenu rizika. Nemam informaciju jesu li to uradili, naglasila je Raković.

Isak je podsjetio na zakonske odredbe u vezi sa zabranom nošenja ili oduzimanjem oružja.

- Prema Zakonu o nabavljanju i nošenju vatrenog oružja, takve osobe i ne mogu da imaju dozvolu za posjedovanje vatrenog oružja. Sudovi moraju donositi odluke gdje će se takvim ljudima oduzimati vatreno oružje. U zakonu je precizirano da osoba koja počini prekršaj iz javnog reda i mira i slilčna krivična djela koja uključuju nasilje, ne može posjedovati dozvolu ni vatreno oružje, tako da samo trebaju sve institucije da rade svoj posao. Žalosno je što u BiH određene institucije malo kasne sa svojim poslovima i obavezama, napomenuo je Isak.

Brisana kazna

Tariku Pruscu je omogućeno da posjeduje oružje, odnosno izdata mu je dozvola za nošenje iako je odranije imao presudu za nasilje u porodici, koje je počinio nad majkom i bratom. Kako je, uprkos presudi, uspio dobiti dozvolu, za sada nije poznato. Prema nekim nezvaničnim navodima, za ranije počinjeno nasilje mu je izrečena uslovna kazna, tako da je ona brisana iz krivične evidencije.

Način na koji su institucije do sada reagovale, pa i nakon ubistva Elme Godinjak, vodi ka tome da ćemo propuste u sistemu još otkrivati.