Savršeno ljeto je mit: Evo zašto mnogi dožive slom baš u julu i augustu

Imate li i vi simptome ljetnog burnouta?/Freepik
Ljeto je doba godine koje u kolektivnoj svijesti priziva slike opuštanja, mora, laganih večera i slobodnih dana. To je godišnje doba kada bismo trebali puniti baterije, usporiti tempo i udahnuti punim plućima.
Ali šta ako vam se usred ljeta čini da više nemate energije ni za šta? Ne umišljate - ljetni burnout, odnosno izgaranje, zaista postoji. Burnout ili sindrom izgaranja odavno nije rezervisan samo za korporativni svijet.
Iako je prvobitno opisan kao posljedica dugotrajnog poslovnog stresa, danas znamo da se burnout javlja i u svakodnevnici žena koje balansiraju posao, brigu o djeci, porodične odnose, kućanske obaveze, vlastita očekivanja... i sve to pod ljetnim suncem.
Simptomi ljetnog burnouta su:
- konstantan umor, čak i nakon sna
- osjećaj emocionalne iscrpljenosti
- pad koncentracije i motivacije
- razdražljivost i nemir
- fizičke tegobe poput glavobolje, nesanice ili napetih mišića
- osjećaj da svi drugi uživaju, a vi samo "preživljavate" ljeto
Zašto dolazi do burnouta baš ljeti?
Ljeto nam, barem u teoriji, nudi više slobodnog vremena, duže dane i više prilika za opuštanje. No stvarnost je često sasvim drugačija. Evo nekoliko razloga zašto mnogi upravo tokom ljeta dosegnu granice izdržljivosti:
- Povećane obaveze, a manje resursa
Ako imate djecu, znate da ljeto često znači više posla, a ne manje. Djeca su kod kuće, nema školskih ni vrtićkih aktivnosti, a vi istovremeno pokušavate raditi, organizovati svakodnevnicu i smisliti kako ih zabaviti.
Na poslu možda preuzimate zadatke kolega koji su na godišnjem odmoru. I dok svi "odmaraju", vi osjećate sve veći pritisak.
- Neravnoteža između želja i stvarnosti
Možda želite pobjeći na more, ali to trenutno ne možete sebi priuštiti. Možda ste sanjali putovanje, a ostali ste kod kuće sa pokvarenim autom i beskonačnim popisom obaveza. Kada postoji jaz između onoga što želite i onoga što vam je dostupno, stvara se tihi, ali snažan unutrašnji pritisak.
- Fizička iscrpljenost zbog vrućine
Visoke temperature i sparina iscrpljuju tijelo. Poremećen san, znojenje, pad energije i slabija koncentracija direktno utiču na mentalno stanje. Fizički umor se često prelije u emocionalnu iscrpljenost.
Ko je najčešće pogođen?
Ljetni burnout ne bira, ali psihološka istraživanja pokazuju da su posebno ranjive žene koje balansiraju više uloga - partnerice, majke, radnice, kćerke; perfekcionistkinje koje ne znaju stati bez osjećaja krivnje, one koje sve drže pod kontrolom, kao i osobe koje su nedavno prošle kroz emotivno težak period poput prekida, gubitka supružnika ili posla.
Ako ste dio bilo koje od ovih grupa, vjerovatno ste skloni zanemarivanju vlastitih potreba i stavljanju svih drugih ispred sebe. Upravo zato je važno da zastanete.
Šta možete učiniti da sebi pomognete?
Ova situacija nije bez izlaza.
- Resetujte očekivanja
Ne morate imati "savršen" odmor. Dovoljno je da imate onakav kakav vama odgovara. Možda to nije putovanje, već dan proveden u hladu s knjigom. Možda nije društvo, već samoća. Dajte sebi dozvolu da redefinišete šta za vas znači odmor, piše Zadovoljna.hr.
- Uvedite male, ali učinkovite pauze
Ne morate čekati godišnji odmor. Pokušajte svakog dana pronaći sat vremena samo za sebe. Bez ekrana, bez obaveza, bez grižnje savjesti. To može biti jutarnja kafa na balkonu, kratka šetnja ili opuštajuća kupka. Male stvari čine razliku.
- Osvijestite šta vas tačno iscrpljuje
Je li to posao? Porodična dinamika? Uspoređivanje s drugima? Kada prepoznate izvor stresa, lakše ga je ublažiti. Pisanje dnevnika ili jednostavno izgovaranje misli naglas može biti oslobađajuće.
- Postavite granice
Niste dužni svima biti dostupni. Ne morate se odazvati svakom pozivu, otići na svaki događaj niti odgovoriti odmah na svaku poruku. Vaše granice su legitimne i potrebne.
- Podsjetite se da ne morate sve stići
Ne morate izvući maksimum iz svakog dana. Ne morate skuhati ručak, očistiti stan i organizovati izlet. Dovoljno je da ste prisutni - za sebe.
Dajte sebi prostora da usporite, a ako osjećate da vam je potrebna dodatna podrška, ne oklijevajte potražiti stručnu pomoć.
U mnogim domovima zdravlja postoje dnevne bolnice koje nude psihološku i psihijatrijsku pomoć, a uputnicu vam može dati vaš porodični ljekar.