Nova istraživanja su pokazala šta to utiče na razvijanje Alzheimera kod žena
Istraživači nisu uočili iste promjene kod muškaraca/ Ilustracija
Poznato je da ženski mozak iz nekog razloga ima veću sklonost razvoju Alzheimerove bolesti, a nova istraživanja sugerišu da bi 'zdrave' nezasićene masti, poput omega-3, mogle djelimično objasniti tu zabrinjavajuću razliku.
Razlike ključne za spol
Iako žene u poređenju sa muškarcima inače imaju viši nivo omega-3 masnih kiselina, ova analiza otkrila je iznenađujući manjak tih molekula upravo kod žena oboljelih od Alzheimera. Zanimljivo je da istraživači nisu uočili iste promjene kod muškaraca sa tom bolešću, što upućuje na to da metabolizam masti može različito uticati na razvoj bolesti ovisno o spolu.
Zanemarena hipoteza
Ovi nalazi oživljavaju decenijama staru, ali često zanemarenu hipotezu o ulozi masnih kapljica u razvoju Alzheimera. Iako su u fokusu istraživanja dugo bile nakupine tau proteina i amiloidni plakovi, jasno je da je i metabolizam masnih kiselina na neki način poremećen, piše Index.hr.
Nedavna komisija magazina Lancet procijenila je da se čak 7 posto rizika od Alzheimerove bolesti može pripisati lipoproteinima niske gustoće (LDL), koji prenose holesterol i masne kiseline kroz tijelo. Upravo taj faktor rizika, prema istraživanju koju su vodili istraživači s King's Collegea u Londonu, mogao bi objasniti zašto žene obolijevaju dvostruko češće od muškaraca.
Važnost prehrane
Tim naučnika analizirao je lipidne profile 841 učesnika iz šest europskih zemalja. U poređenju sa osobama zdravih kognitivnih funkcija, učesnici sa Alzheimerovom bolešću imali su znatno viši nivo 'nezdravih' zasićenih masnih kiselina i dosta niži nivo zdravih nezasićenih masnih kiselina, poput omega-3.
"Naša istraživanja sugerišu da bi žene trebale osigurati unos omega masnih kiselina u svojoj prehrani – putem masne ribe ili dodataka prehrani", ističe farmaceutska naučnica Cristina Legido-Quigley s King's Collegea. "Međutim, potrebna su nam klinička ispitivanja kako bismo utvrdili može li promjena lipidnog sistema uticati na biološku putanju Alzheimerove bolesti."
Potrebna su daljnja istraživanja
Analiza stotina pojedinačnih lipida koje prenose lipoproteini poput LDL-a i HDL-a pokazala je da su kod žena brojni lipidi povezani s Alzheimerom i kognitivnim oštećenjima. Sa druge strane, isti obrasci nisu uočeni kod muškaraca.
"Iako ova istraživanja pokazuju da su žene sa Alzheimerovom bolešću imale niže koncentracije nekih nezasićenih masti u poređenju sa muškarcima, potreban je daljnji rad", komentiriasala je Julia Dudley, voditeljica istraživanja u Alzheimer's Research UK, koja nije učestvovala u istraživanju. "To uključuje razumijevanje mehanizama iza ove razlike i otkrivanje mogu li promjene načina života, uključujući prehranu, imati ulogu."
Ovakva istraživanja su ključna jer je historijski postojala izražena pristranost u proučavanju starenja mozga. Na primjer, 2019. godine tek je 5 posto objavljenih istraživanja iz područja neuronauke analiziralo uticaj spola. Zbog toga naučnici još uvijek nemaju jasan odgovor zašto su žene sklonije razvoju ove bolesti. Iako žene u prosjeku žive duže, čak i stariji muškarci rjeđe obolijevaju od demencije nego žene iste dobi.
"Razumijevanje kako se bolest različito manifestira kod žena moglo bi pomoći doktorima da prilagode buduće tretmane i zdravstvene savjete", zaključuje Dudley.
