Nisu samo problemi s pamćenjem: Ovi znakovi mogu ukazivati na ranu demenciju
Obratite pažnju na ove neobične promjene/FreePik
Problemi sa pamćenjem su prvi simptom na koji većina ljudi pomisli kada je u pitanju demencija, ali grupa istraživača upozorava da se suptilniji znakovii često zanemaruju. Prema riječima stručnjaka, trenutni pristupi dijagnozi i njezi previše se oslanjaju na testiranja pamćenja.
Oni tvrde da ovo stanje može također utjecati na čulo ukusa, dodira, ravnoteže, sluha i vida. Profesorka Andrea Tales, profesorka istraživanja demencije na Univerzitetu u Svonsiju, dr Ema Ričards iz Zavoda za javno zdravlje Velsa i profesor Jan Kremlaček, šef medicinske biofizike na Univerzitetu Karlova, iznose svoje stavove u novoj knjizi koju su suautorima učinili i ljudi koji žive sa demencijom.
Dr Ričards je izjavila: „Mnogi pacijenti prijavljuju promjene u čulima godinama prije nego što im se postavi dijagnoza, ali se ti simptomi često zanemaruju tokom standardnih kognitivnih procjena.
Razumijevanje i prepoznavanje ovih problema, kao i pružanje podrške u ranijoj fazi, moglo bi biti presudno — omogućavajući zdravstvenim radnicima da pacijentima pruže neophodnu emocionalnu i socijalnu podršku u potencijalno zbunjujućem i uznemirujućem periodu.“
Manje poznate karakteristike demencije koje su stručnjaci identifikovali uključuju:
- Promjene u čulu ukusa – hrana može imati drugačiji, često neprijatan ukus ili postati potpuno bezukusna
- Smanjena osjetljivost na dodir – osoba može imati smanjen osjećaj bola, temperature ili dodira
- Poremećaj ravnoteže – povećana nestabilnost pri hodu ili stajanju, što može dovesti do češćih padova
- Problemi sa sluhom – teškoće u razumijevanju govora, posebno u bučnim sredinama, čak i ako sluh fizički nije znatno oštećen
- Poremećaji vida – zamagljen vid, lošija percepcija dubine, problemi s prepoznavanjem lica ili predmeta
Knjiga,,A New Approach to Dementia" (,,Novi pristup demenciji") zagovara da se senzorna i perceptivna testiranja uključe u dijagnostičke postupke, njegu i usluge podrške osobama s demencijom, ističe Express.
Profesor Kremláček je izjavio da bi to moglo pomoći u ranijem otkrivanju demencije „već u prekliničkim fazama“, kada novi lijekovi i intervencije mogu biti znatno djelotvorniji.
Profesorka Tales je dodala:
„Ne radi se o tome da se procjena pamćenja zamijeni, već da se naš pristup proširi — da obogatimo alatke koje koristimo kako bismo bolje obuhvatili širi, cjelovitiji spektar promjena povezanih s demencijom.“
