Iznenadit ćete se: Stručnjaci tvrde da je tajna mladolikosti u smanjenju unosa ove namirnice
Pažljivo birajte/FreePik
Smanjenje unosa jedne određene namirnice moglo bi biti tajna očuvanja mladolikosti, prema vodećem stručnjaku za dugovječnost dr. Valteru Longu, direktoru Instituta za dugovječnost na Univerzitetu Južne Kalifornije, koji je svoju karijeru posvetio razumijevanju procesa starenja i razvoja bolesti.
Dr. Longo tvrdi da se dug život može produžiti slijedeći nekoliko ključnih principa. Redovna fizička aktivnost i uravnotežena, hranjiva ishrana istaknuti su među njegovim preporukama, iako je umjerenost u konzumiranju jedne određene namirnice jednako važna.
Iznenađujuće, ta namirnica je riba. Dr. Longo je ranije izjavio da je konzumiranje samo „dvije ili tri“ porcije ribe sedmično optimalno za „dijetu dugovječnosti“ kod odraslih. „Jedite uglavnom veganski, uz malo ribe“, napisao je na svom online blogu sa savjetima o tome „kako ostati mlad“.
„Birajte ribu, rakove i mekušce s visokim udjelom omega-3 i omega-6 masnih kiselina te vitamina B12 (losos, inćuni, sardine, bakalar, orada, pastrmka, školjke, škampi). Obratite pažnju na kvalitet ribe, birajući onu s niskim sadržajem žive“, kazao je.
Kako ističe dr. Longo, riba bogata omega-3 masnim kiselinama, često nazivanima „zdravim mastima“, nudi posebne zdravstvene koristi. Nova istraživanja pokazuju da one imaju višestruke važne funkcije – ne samo da podržavaju zdravlje mozga, već i potencijalno smanjuju faktore rizika za srčane bolesti.
Živa i zagađivači u masnoj ribi
Međutim, iako ovo zvuči vrlo pozitivno, postoje i zanemareni nedostaci pretjerane konzumacije ribe. Na to upozorava britanska Nacionalna zdravstvena služba (NHS), čije službene smjernice navode da masne vrste ribe „obično sadrže veće količine zagađivača u odnosu na druge vrste morskih plodova“.
To uključuje živu, toksični element štetan za ljude. Iako je rizik pri uobičajenoj konzumaciji ribe uglavnom nizak, veća izloženost živi može izazvati napade, probleme s pamćenjem, utrnulost i druge komplikacije.
„Trebali bismo jesti barem jednu porciju (oko 140 grama) kuhane masne ribe sedmično“, navodi NHS. „Masna riba obično ima više zagađivača od drugih vrsta morskih plodova. Zbog toga postoje maksimalne preporuke o broju porcija koje određene grupe ljudi trebaju konzumirati sedmično.“
NHS posebno naglašava mlade djevojke, žene koje planiraju trudnoću, trudnice i dojilje. Ove grupe ne bi trebale jesti više od dvije porcije masne ribe sedmično, jer zagađivači mogu utjecati na „budući razvoj djeteta u maternici“.
„Jedenje ribe je dobro za vaše zdravlje i razvoj vaše bebe. Međutim, trudnice i dojilje trebale bi izbjegavati određene vrste ribe i ograničiti količinu koju konzumiraju. To je zbog nivoa žive i drugih zagađivača koje neke ribe mogu sadržavati. Tokom trudnoće možete smanjiti rizik od trovanja hranom izbjegavanjem sirovih školjki i osiguravanjem da su sve školjke ili dimljena riba koje jedete temeljito termički obrađene“, dodaju.
Ograničite obroke na „dvanaestosatni period“ dnevno
Osim toga, dr. Longo savjetuje da se obroci ograniče na „dvanaestosatni period“ tokom dana radi optimalnih zdravstvenih koristi. Slično mišljenje dijeli i profesor Tim Spector, koji je u ZOE podcastu rekao da je korisno izbjegavati jelo najmanje 12 sati tokom noći.
„Postoji više razloga za to. Jedan od njih je da tijelu treba vrijeme za oporavak, što je dio naših cirkadijalnih ritmova – sve ćelije u našem tijelu imaju isti 24-satni biološki sat“, objasnio je.
U istom razgovoru, dr. Sarah Berry je dodala: „Prošle godine objavljena je jedna zaista zanimljiva studija koja vrlo lijepo pokazuje šta se dešava kada jedemo kasno tokom dana. U toj studiji ljudi su jeli potpuno istu hranu u istom vremenskom periodu, ali je polovina jela ranije tokom dana, dok je druga polovina jela kasnije.“
„Ljudi koji su jeli kasnije tokom dana, iako su večerali kasno, probudili su se sljedećeg jutra znatno gladniji u poređenju s onima koji su završavali s jelom ranije“, istakla je.
