Ekstremne količine olova i kadmija pronađene u popularnim proteinskim praškovima
Ilustracija/Pexels
Novo istraživanje otkrilo je da mnogi proteinski prahovi dostupni na tržištu, posebno oni biljnog porijekla, organski ili s okusom čokolade, sadrže visoke razine olova i kadmija, što izaziva zabrinutost za zdravlje korisnika.
Prema Američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA), za ljude ne postoji siguran nivo olova, dok je kadmij, prema podacima Uprave za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA), kancerogen i otrovan za srce, bubrege, probavni trakt, mozak, dišni i reproduktivni sistem.
Istraživanje koje je provela neprofitna organizacija Clean Label Project pokazalo je da organski proteinski prahovi u prosjeku sadrže tri puta više olova i dvostruko više kadmija u odnosu na neorganske proizvode. Biljni prahovi, poput onih od soje, riže i graška, također su pokazali tri puta više olova u usporedbi s proteinskim prahovima na bazi sirutke.
Glavni razlog leži u prirodnoj sposobnosti biljaka da apsorbiraju teške metale iz tla, što se dodatno pogoršava ukoliko su biljke uzgajane na zemljištima kontaminiranim industrijskim otpadom, pesticidima ili gnojivima.
Proizvodi s okusom čokolade izdvojili su se kao najkontaminiraniji. Prema podacima, čokoladni proteinski prahovi sadrže četiri puta više olova i do 110 puta više kadmija u odnosu na one s okusom vanilije. Tamna čokolada, iako bogata antioksidansima i mineralima, poznata je po visokim razinama teških metala zbog svog procesa proizvodnje.
Osim teških metala, istraživanje je analiziralo prisutnost bisfenola A (BPA) i bisfenola S (BPS), hemikalija koje remete rad hormona i povezuju se s raznim zdravstvenim problemima, uključujući dijabetes, bolesti srca i rak. Dok je 2018. godine 55% testiranih proizvoda sadržavalo BPA, ovogodišnji izvještaj donosi pozitivan pomak – samo tri od 160 uzoraka bila su kontaminirana ovim štetnim spojevima.
Za analizu teških metala, istraživači su koristili standarde iz Kalifornijskog prijedloga 65 (Prop 65), jednog od najstrožih zakona o industrijskim kontaminantima. Rezultati su pokazali da je 47% testiranih uzoraka proteinskih prahova premašilo granice propisane ovim zakonom, dok su organski i biljni proizvodi najčešće prelazili dozvoljene razine.
Unatoč ovim otkrićima, nije potrebno potpuno izbjegavati proteinske prahove. Stručnjaci preporučuju pažljiv odabir proizvoda. Za one na biljnoj prehrani, prahovi od graška pokazali su najmanje razine teških metala, dok su proteinski prahovi na bazi sirutke, jaja i s okusom vanilije najmanje kontaminirani.
Potrošačima se savjetuje i da kontaktiraju omiljene brendove i raspitaju se o razinama kontaminacije njihovih proizvoda. Informiranost i pažljiv odabir ključni su za održavanje zdravog načina života.
