Digitalni izbori oblikuju zdravlje naše djece, zaštita na internetu imperativ

Od društvenih mreža i online igara do generativnih AI sistema, digitalna okruženja su snažne odrednice zdravlja ljudi. To je posebno tačno za djecu i mlade. Širom svijeta, djetinjstvo se reprogramira digitalnim tehnologijama koje oblikuju način na koji mladi uče, igraju se i povezuju.

Naš zadatak nije da slavimo ili osuđujemo tehnologiju, već da se suočimo sa jednostavnom istinom: naš digitalni okoliš ne samo da obećava dalekosežne koristi već predstavlja i ozbiljne rizike za zdravlje i razvoj djece. Naša odgovornost je da maksimiziramo prvo, a spriječimo drugo. Nije kasno za djelovanje, ali je prekasno za postepene prilagodbe.

Digitalni alati mogu proširiti mogućnosti podržavajući učenje, komunikaciju i pristup zdravstvenim uslugama, posebno za djecu u udaljenim područjima ili područjima pogođenim krizom. Mnogoj mladeži, online prostori također nude kreativnost, zajednicu i pripadnost, posebno onima koji se suočavaju s isključenjem u stvarnom svijetu.

Ali ove prednosti nisu zagarantovane, u velikoj mjeri zavise od toga ko ima pristup, kako su tehnologije dizajnirane i čije interese služe.

Vlade sve više prepoznaju da je zaštita djece na internetu imperativ javnog zdravlja. Australija je prva na svijetu uvela zahtjev da platforme društvenih mreža spriječe djecu mlađu od 16 godina da otvaraju naloge, dok Francuska unapređuje zakonodavstvo kako bi zabranila pristup društvenim mrežama za one mlađe od 15 godina. Indonezija je zabranila pristup za djecu mlađu od 16 godina, Španija je najavila planove da učini isto, a Irska radi sa partnerima iz Evropske unije na razvoju starosnih ograničenja i sistema za provjeru starosti usmjerenih na zaštitu djece mlađe od 16 godina.

I Ujedinjeno Kraljevstvo je nedavno najavilo planove da zabrani platformama društvenih mreža da nude usluge djeci mlađoj od 16 godina, uz dodatne zaštitne mjere poput ograničenja prijenosa uživo i kontakata sa strancima. A Kanada je uvela zakon kojim se ograničava pristup društvenim mrežama mlađim od 16 godina, zahtijevajući istovremeno od platformi jače zaštite ugrađene u dizajn i veću odgovornost.

Zajedno, ove mjere odražavaju rastući globalni konsenzus da digitalna okruženja zahtijevaju efikasno upravljanje, dizajn prilagođen uzrastu i jače mjere zaštite kako bi se zaštitilo zdravlje djece. Svjetska zdravstvena organizacija podržava ovo jačanjem istraživanja potrebnih za razvijanje jasnijeg razumijevanja utjecaja današnjih i sutrašnjih tehnologija, pružanjem tehničkih savjeta zemljama i promicanjem sigurnih i pravednih digitalnih zdravstvenih okruženja.

Rješenja su potrebna jer digitalna okruženja nisu neutralna. Način na koji su dizajnirana, upravljana i komercijalizirana oblikuje mnoge aspekte naših života, a naročito naše zdravlje.

Naprimjer, ponovljena izloženost stereotipiziranom, seksualiziranom, nasilnom ili diskriminatornom sadržaju oblikuje način na koji djeca shvataju sebe i svijet oko sebe. Algoritmi sve više filtriraju zdravstvene informacije kako bi povećali pažnju, a ne tačnost, što omogućava širenje obmanjujućih tvrdnji. Prikupljanje i korištenje ličnih podataka, posebno za profilisanje i ciljani marketing, izazivaju zabrinutost u pogledu privatnosti, manipulacije i dobrobiti.

Trenutni dokazi povezuju prekomjernu izloženost digitalnom svijetu s problemima kao što su anksioznost, depresija, loš san, povećana agresivnost, a u težim slučajevima i suicidalnost, posebno među ranjivim adolescentima. Digitalni marketing na platformama može izložiti ljude promociji štetnih proizvoda, kao što su duhan, alkohol i platforme za kockanje.

Upotreba društvenih mreža, igara i vještačke inteligencije može produbiti usamljenost i potisnuti offline odnose. Produžena upotreba doprinosi sjedilačkom načinu života i smanjenom snu, koji su poznati faktori rizika za nezarazne bolesti.

Seksualna eksploatacija i zlostavljanje na internetu također su u porastu širom svijeta, zajedno sa naglim porastom materijala o seksualnom zlostavljanju djece, zlostavljačkih slika generisanih umjetnom inteligencijom i seksualnog ili nasilnog sadržaja napravljenog tehnikom lažiranja (deepfake). Ovo ima duboke i trajne posljedice po mentalno zdravlje, povjerenje i sigurnost.

Komercijalne prakse povećavaju sve ove rizike. Mnoge platforme su dizajnirane da maksimiziraju angažman, bez adekvatne zaštite od izloženosti štetnom sadržaju ili funkcija koje bi zaštitile fizičko i mentalno zdravlje djece.

Smanjenje izloženosti nezakonitom ili ekstremnom i grafičkom sadržaju je ključno. Ali dobrobit djece zahtijeva više od odsustva štete. Ona ovisi o stabilnim odnosima, odgovarajućim granicama, fizičkoj aktivnosti i prilikama za društvene veze u stvarnom svijetu. Rizici se množe kada digitalna okruženja ometaju - umjesto da podržavaju - zdrav razvoj.

Generativna umjetna inteligencija je veliki pojačivač rizika i prilika za dobrobit djece. Ako se koristi odgovorno, namjenski AI alati mogu podržati obrazovanje, pristupačnost i zdravlje. Međutim, njihov dugoročni utjecaj na očekivanja djece u vezi s odnosima, empatijom ili samoregulacijom nije jasan. Sve dok je to istina, oprezan pristup nije protiv inovacija. On je za dobrobit djece.

Digitalna ravnoteža je dio rješenja. Iako digitalna okruženja zahtijevaju regulaciju, transparentnost, dizajn prilagođen uzrastu, jače sigurnosne i povjerljive funkcije i odgovornost, dokazi moraju ići ukorak s tehnologijom, što zahtijeva nezavisna, longitudinalna istraživanja u različitim socioekonomskim okruženjima i regijama.

Iznad svega, moramo slušati današnju mladež. Kao aktivni korisnici tehnologije, oni mogu pomoći da se digitalna okruženja odgovorno razvijaju. Online i offline svijet sada čine jedinstveni prostor u kojem digitalni alati mogu podržati zdrav razvoj – ili ga potisnuti. Mladi bi trebali unijeti svoja vlastita životna iskustva kako bi pomogli u oblikovanju odgovarajućih okvira. Roditelji, staratelji, škole i zajednice također moraju biti dio ovog razgovora.

Ovaj proces zahtijeva kontinuiranu saradnju između vlada, industrije, civilnog društva i institucija javnog zdravstva, izgrađenu na zajedničkoj posvećenosti maksimiziranju koristi i minimiziranju štete. Više transparentnosti, dijeljenje podataka, dizajnerski izbori koji promovišu zdravlje i korporativna podrška za efikasne sigurnosne standarde, posebno za maloljetnike, od suštinske su važnosti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) može iskoristiti svoju ulogu okupljača i utjecaj u postavljanju normi i standarda.

Naša djeca i mladi nisu eksperimentalni subjekti, zarobljeno tržište ili roba. Zajedno možemo i moramo oblikovati digitalna okruženja koja štite i podržavaju njihov zdrav razvoj. Odluke koje donesemo sada odjekivat će generacijama.

(Emmanuel Macron je predsjednik Francuske. Tedros Adhanom Ghebreyesus je generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije)