Grad se voli brigom, a Sarajevo je nema

Obrušavanje fasada postalo je normalna pojava u centru i starom dijelu Sarajeva, upravo na šetalištima i u blizini atrakcija glavnog grada Bosne i Hercegovine zbog kojih nam dolaze turisti. Sreća je da do sada niko nije stradao, smatraju arhitekte i statičari, ali i navode da to ne smije i ne mora biti tako. Rješenja postoje, samo kad bi neko upitao struku za mišljenje.

Opštine kolo vode

“Oprez – fasada se obrušava” – jedno je od najefikasnijih rješenja do kojeg su, izgleda, došli oni koji su sebi dali za pravo donošenje odluka, a koje se odnose i na sanaciju i očuvanje kulturno-historijskih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Sve je počelo podjelom nadležnosti, gdje se ne zna šta je čija odgovornost, a onda i željom da se zaradi, a ništa ne uradi.

- Znate u čemu je osnovni problem našeg grada? U tome što grad više nema nadležnost nad onim segmentima koji čine grad, konstatovao je Srđa Hrisafović, arhitekta.

Čudno mu je, recimo, to što je Sarajevo možda i jedini glavni grad na svijetu koji je, ustvari, sklop opština.

- Kod nas su opštine, ustvari, te koje odlučuju šta će se graditi, kako će se graditi i kada. I daju dozvole. Grad nema jurisdikciju, Grad ne vlada nijednim segmentom. Recimo, ne vlada Zavodom za zaštitu spomenika. Nema zavoda za izgradnju grada, nema urbanističkog zavoda. Sve su to sada neke neovisne institucije koje donose neke odluke. Međutim, vrlo lako opštine mijenjaju te odluke i donose svoje, govori nam.

A fasade nam padaju, jer ih zakon ruši. Na dnevnom redu Skupštine Kantona niko ne postavlja to pitanje.

- Zakon koji je napravljen otvara situacije da padaju fasade u gradu, napominje Hasan Ćemalović, arhitekta, i pojašnjava da je zakonska osnova da se raščiste nadležnosti i odgovornosti čiji je to posao i da se kažnjavaju oni koji se ne ponašaju u skladu sa zakonom.

Puni smo hvale o ljepotama Sarajeva, a kada ih treba čuvati, nigdje nikoga. Nisu samo problem fasade.

- Fasada kao fasada ne može nikom nanijeti veliko zlo, ali mogu atike, mogu krovni vijenci, mogu crepovi, istaknuti elementi na krovovima koje otkad su napravljeni nitko ih nikad nije ni popravio, takoreći ni pregledao, pojasnio nam je statičar Isak Medić i podsjetio da je nedavno pala atika na Skenderiji.

- Pita se čovjek šta je sljedeće jer imamo, da kažem, zub vremena, djelovanje temperature, djelovanje mraza i to je širok spektar tih problema koje bi trebalo sagledati, pa barem za neke reprezentativne građevine napraviti neki program i reći haj’mo jedno po jedno rješavati, ističe Medić.

Finansije ne bi trebale biti problem, jer novca ima, samo je pitanje gdje odlazi. I što se tiče rješenja, struka tvrdi da ih ima, ali treba ih čuti.

- Date zadatak, osmislite sve i onda smislite kako ćete zaraditi novac, jer novca ima u gradu samo ga treba znati upotrijebiti, smatra arhitekta Hasan Ćemalović.

Slično mišljenje ima i arhitekta Amir Vuk Zec koji ističe da je pametno planiranje budžeta i raspoređivanje novca svrha politike, a obaveza građana da tražimo rješavanje problema koji se i tiču svih nas.

- Pa silne pare se uzimaju i od turističke nadoknade, a sve te fasade su turistička razglednica. Dajte iz tog jednog fonda, dajte od nekog drugog, jedno je od rješenja koja bi predložio arhitekta Zec.

Dodaje kako u ovoj struci ima raznih građevinskih firmi koje bi i zbog svoje reklame trebale nešto da urade.

- Ali, to je sposobnost i menadžerstvo jedne politike koja je neophodna da bi se ovo riješilo, poručuje Zec, te napominje da nije ni svaki objekat za obnovu, već samo onaj koji je iznutra zdrav.

Da se novac rasipa na projekte koji imaju mnogo manje smisla i značenja, ukazuje arhitekta Hrisafović. Kao jedan od primjera naveo je projekat federalnog Ministarstva za kulture i sporta, u čijem je sastavu i Federalni zavod za zaštitu spomenika.

Glupi projekti

- Sad su napravili ispred te zgrade, koja se nalazi na Obali Maka Dizdara, neko besmisleno osvjetljenje koje košta neke pare. Sigurno oni nemaju dozvolu od Općine Centar. Vjerojatno su dali sami sebi dozvolu, ispričao nam je Hrisafović i zaključio da to, prije svega, košta.

- Umjesto da su te pare uložili zajedno sa Kantonalnim zavodom za zaštitu spomenika u renoviranje neke fasade, oni su potrošili pare na neko neefikasno svjetlo - na totalno glup projekat, ističe Hrisafović.

Rješenja koja nisu u skladu sa strukom se nižu.

- Jučer me je zvao prijatelj iz jedne firme i kaže mi da je raspisan tender za rušenje atike na Skenderiji, govori nam statičar Isak Medić.

On ga je, potom, u nevjerici upitao: Pa zar se mora srušiti? K’o da nema pameti da se to popravi i napravi.

Da imamo pametna stručna mišljenja, imamo. Da postoje konkretna rješenja, postoje, da ima novca, svjesni smo, kao i da njime upravljaju politike koje nemaju i ne žele jasnu viziju očuvanja kulturno-historijskih objekata grada Sarajeva, jer se očigledno kose sa modernim shvatanjima brze zarade, sa malo ili nimalo rada.