Uz inovativne ideje put od njive do trpeze postaje lakši

S ciljem promocije ugljične poljoprivrede (carbon farming) i održivih praksi koje doprinose očuvanju tla, otpornijoj proizvodnji i dugoročno zelenijoj budućnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini protekle sedmice je na Eksperimentalnom oglednom poligonu Butmir u Sarajevu održan događaj pod nazivom CarbonConnect - održive prakse od njive do trpeze.

Događaj, koji je organizovao Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu u saradnji s CENER21, okupio je učesnike različitih profila - poljoprivredne proizvođače, savjetodavce, predstavnike vladinih i nevladinih institucija, istraživače, učenike, studente, građane i hobiste.

Projekti

Kroz stručne prezentacije, panel-diskusije, interaktivne radionice i učeničko-studentski hackathon, CarbonConnect je pokazao kako se naučnoistraživački projekti i međunarodne inicijative mogu spustiti do proizvođača, građana i institucija, te pretvoriti u konkretne ideje i prijedloge za daljnje djelovanje.

U prvom dijelu programa predstavljeni su ključni međunarodni projekti iz oblasti jačanja kapaciteta u polju zelenih i digitalnih vještina, ugljične poljoprivrede i održivog upravljanja zemljištem, među kojima posebno mjesto zauzimaju EMPHASIS, DERHE, SUS-SOIL, Carbon Farming MED, TEAMFORADRIS i projekt Žene pokretačice otpornosti u poljoprivredi i ruralnim sredinama.

Učesnici su se upoznali s činjenicom da klimatske promjene, ekstremne topline i ubrzano zagrijavanje Evrope ozbiljno ugrožavaju zdravlje tla, dok se oko 80% ugljika i većina biodiverziteta nalazi upravo u zemljištu, što ga čini ključnim resursom za klimatsku stabilnost, proizvodnju hrane i očuvanje ekosistema. Naglašeno je da je vraćanje ugljika i organske materije u tlo putem praksi kao što su organski dodaci, smanjena obrada tla, pokrovni usjevi, agrošumarstvo i upotreba biochara, jedan od puteva ka zdravijem tlu i otpornijoj poljoprivredi.

Predstavljajući iskustva i prakse ovih projekata, predavači su naglasili da one ne donose samo ekološku korist nego dugoročno mogu predstavljati i važan ekonomski resurs za poljoprivrednike i ruralne zajednice.

Nakon kratke pauze i prilike za razgovor, uslijedio je poseban segment događaja: tematske radionice i radne grupe u kojima su poljoprivredni proizvođači, građani hobisti i predstavnici vladinih i nevladinih institucija identificirali izazove i potrebe u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, odnosno predlagali tematske jedinice na kojima je potrebno u budućem periodu intenzivnije raditi te uvrstiti u buduće programe edukacije i podrške. U prvom krugu rada učesnici su identificirali teme koje smatraju ključnim za poljoprivredno-prehrambeni sektor poput onih koje se odnose na nastup na tržištu, izgradnju dodane vrijednosti i institucionalne podrške do tema koje se odnose na urbanu poljoprivredu, kratke lance snabdijevanja, kompostiranja, autohtonih sorti i jačanja lokalnih brendova.

Zaključci grupa pokazali su da poljoprivredni proizvođači traže praktično obrazovanje usmjereno na rješavanje konkretnih probleme koji se odnose na tržište, diverzifikaciju proizvoda, nove modele podrške, sljedivost, digitalni pasoš, ESG izvještavanje i ugljični otisak, građani i hobisti naglašavaju teme poput dostupnost hrane, urbana poljoprivreda i lokalna proizvodnja i lokalni brendovi, dok predstavnici institucija posebno ističu digitalne vještine, AI, pametnu poljoprivredu, klimatsku adaptaciju i usklađivanje s EU standardima. Time je CarbonConnect jasno pokazao koliko je važno povezati različite perspektive u zajedničku sliku budućnosti sektora.

Jedan od najdinamičnijih dijelova programa bio je takmičarski hackathon namijenjen učenicima i studentima. Timovi studenata i učenika razvijali su inovativne ideje koristeći AI alate i prateći unaprijed pripremljenu metodologiju rada razvijenu u sklopu DERHE projekta. Četiri takmičarska tima: GreenMind, BekSab, Eko tim i Oil & Soil predstavili su inovativne ideje koje daju odgovore na izazove u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, te koje treba da doprinesu otpornijem sektoru.

Prijedlozi ideja se odnose na mobilne uređaje za proizvodnje biochara i vermikomposta do agrošumarstva i mobilnih stanica za regeneraciju tla, uz konkretne preporuke za pilot-projekte, razvoj digitalnih platformi i umrežavanje partnera u BiH. Ideje su predstavili kroz petominutne prezentacije koje je ocjenjivao stručni žiri, a svi okupljeni su nakon izlaganja imali priliku postavljati pitanja članovima tima.

Most

Stručni žiri bodovao je ideje prema tri kriterija: najbolje tehničko rješenje (40%), najbolja praktična primjena (40%) i najbolja edukativna ideja (20%). Prema rezultatima hackathona, četvrto mjesto zauzeo je tim BekSab (Amina Bećirović i Sabrija Đozić) s idejom mobilnih stanica za regeneraciju tla i edukaciju, treće mjesto osvojio je tim GreenMind (Imran Muharemović, Mirza Valjevac i Advan Muharemović) koji je predstavio rješenja u vezi sa pretvaranjem biomase u organsko đubrivo i jačanje otpornosti tla i poljoprivrede.

Drugo mjesto pripalo je Eko timu (Amina Redžović i Hana Karić – učenice JU Srednja škola za okoliš i drvni dizajn), koji je ponudio kreativne pristupe urbanim i ruralnim praksama očuvanja tla i održive proizvodnje kroz agrošumarstvo. Prvo mjesto osvojio je tim Oil&Soil (Alma Hindić i Berina Raščić), čija je ideja regenerativne poljoprivrede uz pomoć kalifornijskih glista, pametnog upravljanja biootpadom i integrisanog pristupa edukaciji i tržištu prepoznata kao najkompletnija i najperspektivnija za dalju razradu.

Razmjena znanja akademske zajednice i praktičnog iskustva poljoprivrednika, građana te predstavnika vladinih i nevladinih institucija pokazala se kao ključni most ka uvođenju održivih praksi u poljoprivredi. Istovremeno, takva saradnja predstavlja važnu osnovu za nastavak aktivnosti usmjerenih na kreiranje specifičnih trening-programa i programa cjeloživotnog učenja na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu, a koji će omogućiti kontinuirano usavršavanje i prijenos savremenih znanja i inovativnih praksi u oblasti održive poljoprivrede. Takva saradnja otvara prostor za razvoj i testiranje regenerativne i ugljične poljoprivrede, koja može i treba postupno postati dio svakodnevne proizvodnje hrane, ali i fokus politika.