Sarajevo bi moglo dobiti spalionicu otpada, ali ko će kontrolisati opasne gasove?

Izgradnja spalionice otpada ponovo je aktuelizirana nakon što je SDA u “Viziji glavnog grada” predložila zatvaranje deponije Smiljevići i izgradnju nove deponije izvan grada. Nisu precizirali gdje bi se nalazila spalionica ni da li bi to bilo i postrojenje u kojem bi se spaljivanjem otpada proizvodila električna i(li) toplotna energija, ali su naveli da ne bi zagađivala zrak.

Vogošća otpada?

U medijima se kao moguća lokacija za izgradnju spalionice spomenuo i prostor BAGS Energotehnike u Vogošći. Međutim, Mirsad Jašarević, v. d. direktora ovog preduzeća, za Oslobođenje kaže da o takvim planovima ne zna ništa.

- Nemam nikakvih informacija o planovima za izgradnju spalionice, niti sam uključen u razgovore o tome. Ta priča zahtijeva ozbiljnu analizu i procjene, a bilo kakav moj komentar bez toga bio bi neprofesionalan, ističe Jašarević. Dodaje da izgradnja spalionice može biti dobro rješenje ako se projektu pristupi stručno i profesionalno, te pojašnjava da su, dok je bio direktor KJKP Rad, planirali koristiti postojeće kapacitete tog preduzeća.

I iz Općine Vogošća za Oslobođenje su naveli da dosad nisu kontaktirani ni konsultovani o izgradnji spalionice na njenom području, niti su zvaničnim putem od nadležnih institucija upoznati sa takvim planovima i aktivnostima.

Deponija Smiljevići već godinama je ekološka bomba, na što upozoravaju i stručnjaci za okoliš. Građani naselja oko deponije, koji trpe smrad, sigurno će podržati njeno zatvaranje. No, Sarajevo se dugi niz godina suočava sa problemom zagađenosti zraka, pa se i u tom kontekstu postavlja pitanje da li je spalionica otpada odgovarajuće rješenje.

Anes Podić iz Eko akcije upozorava da BiH nema adekvatan ni pravni ni institucionalni okvir za kontrolu rada spalionice otpada.

Navodi da se često kao primjeri navode spalionice u Beču ili u Kopenhagenu, ali...

- One rade u Austriji i Danskoj, gdje imate i inspekcije koje rade svoj posao, naglašava Podić i dodaje da BiH nije u stanju da kontroliše rad niti običnog kamenoloma.

- Možete dovesti najbolju firmu na svijetu da to uradi, međutim, bez adekvatne kontrole samo je pitanje vremena kada ćemo osjetiti posljedice, kaže Podić. Upozorava da spaljivanjem otpada može nastati niz izuzetno opasnih gasova, poput dioksina i furana, koji, naglašava, spadaju u neke od najopasnijih otrova koje je čovječanstvo u stanju da proizvede.

Magično zbrinjavanje

Govoreći o prijedlogu zatvaranja deponije Smiljevići i tezi iz SDA vizije glavnog grada BiH do 2030. godine o urbanističkom širenju grada za još 700.000 stanovnika, naglašava da bi otpad na zatvorenoj deponiji mogao nastaviti ispuštati deponijski gas i narednih 30 godina, zbog čega ta lokacija nije atraktivna za buduću stambenu izgradnju.

- To bilo moguće jedino ako bi se sav otpad negdje premjestio i magično zbrinuo, što uopšte nije jednostavno, ističe Podić. Smatra da BiH ne ispunjava ni osnovne preduslove za izgradnju spalionice.

- Mi nismo u stanju ni da pokrijemo kontejner. Da pokrijemo otpad, da ne smrdi pored zgrade, kaže Podić te ističe: “A to je tek ono osnovno”