Zavlačenje obje ruke u džep građana, ko profitira od poskupljenja goriva?

Cijene goriva postale su najvažnija informacija u protekloj godini. Prati se svaka promjena, kako na svjetskim berzama, tako i po gradovima. Raznolikost cijena od grada do grada je evidentna, pa čak i od pumpe do pumpe u istom mjestu, slično je i sa namirnicama, a skuplju struju, gas i vodu već su odredile entitetske vlasti.

Važna je konkurencija

Analitičari pojašnjavaju da cijena goriva na maloprodajnom tržištu direktno zavisi od cijena naftnih derivata na svjetskim berzama u trenutku nabavke cisterne. Formiranje maloprodajne cijene provodi se po metodologiji gdje se nova nabavna cijena primjenjuje na zatečenu količinu goriva u spremniku na benzinskoj pumpi.

- Usaglašeno je da će sistem prodaje biti takav da, kada dođe nova količina robe, bez obzira na to je li cena veća ili manja, ta će se cena primeniti na zatečenu količinu koja je u rezervoaru, kako bi na taj način izbegli oscilacije cena i možda neku nepoštenu zaradu trgovaca na malo, naveo je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zbog toga se dešavaju situacije u kojima dizel i benzin pojeftinjuju ili poskupljuju različitim tempom. Na cijenu utiče i prodaja derivata, tačnije koliko se često dovoze nove cisterne. Brža prodaja na nekoj benzinskoj pumpi za posljedicu ima i brže reflektiranje cijena sa berze.

- Ako je veća potrošnja dizela, onda se on češće nabavlja. A, ako je benzin u pitanju pa se ređe nabavlja, onda je praktično cena benzina ostala iz prethodnog perioda, a nafta koja je došla je donela novu, nižu cenu, pojasnio je Pavlović i naglasio da to nije nelogično.

Prema njegovom obrazloženju, to je samo metodologija koja je usaglašena i po kojoj se formira cijena na malo na benzinskim pumpama.

Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ističe da, kada je u pitanju formiranje cijena, ne smijemo zanemariti ni stepen konkurencije.

- Gdje ima značajnije konkurencije, naročito među maloprodavcima, tu je lakše doći do niže cijene, odnosno dolazi brže do pada cijena nafte i naftnih derivata, kazao je, ali i naglasio da imamo otvoreno tržište, otvorenu ekonomiju, te da svako ima pravo po vlastitom nahođenju, spram tržišnih prilika, kreirati vlastitu cijenu.

Cijene goriva proteklih 12 mjeseci porasle su za 1,36 KM po litri dizela i 1,04 KM po litri benzina. Kada pogledamo saobraćajne gužve, dalo bi se zaključiti da rast cijena ne utiče na prodaju goriva. Stručnjaci tvrde suprotno.

- Količina goriva po evidenciji iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH je u padu, u potrošnji, a gužve koje postoje u gradovima su plod odsustva regulacije saobraćaja, smatra Pavlović.

Cijene goriva lančano su se odrazile i na cijene hrane, grijanja, električne energije, tako reći svega neophodnog za život. U 2025. cijene peleta kretale su se od 520 do 700 KM po toni, dok su ove godine domaćinstva izdvajala i po 850 maraka po toni.

Prema zvaničnim informacijama Agencije za statistiku BiH, prosječni troškovi domaćinstava za struju, sa PDV-om, uvećani su za 6,5 posto. Uz navedeno treba podsjetiti i da je Vlada FBiH odobrila povećanje veleprodajne cijene gasa za 3,99 posto, te da je centralno grijanje, recimo u Kantonu Sarajevo, skuplje za 3,98 posto. Ni tu nije kraj, cijene vode su korigovane na više u prosjeku od 10 do 15 posto.

Cijene osnovnih životnih namirnica su veće za 30 do 50 feninga, što kada se pomnoži sa 365 dana, nije bezazleno, pogotovo kada uzmemo u obzir standard i visine prosječne plate/penzije.

Pad prodaje goriva u FBiH postoji, ali, s obzirom na rast cijena, nije drastičan.

- Da li je došlo do značajnijeg pada potražnje u Federaciji BiH kada je riječ o gorivu? Ne toliko značajnog. Zašto? Jer je ipak riječ o neelastičnom dobru, što znači da se potrošači, svejedno koliko visoka bila cijena, vrlo teško odriču ovog dobra, konstatovao je Čavalić.

Zanimalo nas je i da li trgovci koriste oscilacije cijena za neopravdano povećanje profita, ali i procjena u kojem pravcu situacija sa gorivom ide.

- Uvek postoji mogućnost zloupotrebe nestabilnosti tržišta, ali zato postoje inspekcije u ministarstvima trgovine koje moraju pratiti rad i evidentirati one koji ne rade pošteno, napomenuo je Pavlović i podsjetio kako je svojevremeno, kada se konstatovalo da postoje značajni mehanizmi naplate veće cijene goriva, predlagao da se takve benzinske pumpe opasaju crvenim ili žutim trakama kako bi građani znali ko im je zavlačio ruku u džep više nego što je trebalo.

Naravno, prijedlog nije usvojen, pa se potrošačima predlaže da pomno prate cijene i pronalaze one najpovoljnije.

- Tendencija je da u većim gradovima imamo nešto više cijene, dok tamo gdje je niža potražnja, manje ljudi živi ili ima manje privrednih subjekata, niža je potražnja i posljedično dolazi čak i do spuštanja cijena, smatra Čavalić i dodaje kako je također vrlo bitno naglasiti da entitetska ministarstva trgovine mogu na jedan ili drugi način djelovati na samo tržište i na stepen formiranja cijena.

Šteta je učinjena

Pavlović ističe i da je šteta po džepove naroda veća, jer u Bosni i Hercegovini nije usvojen prijedlog izmjene zakona koji bi dozvolio da “Savet ministara BiH u nekom momentu, kada se desi poremećaj na tržištu, zaustavi naplatu akciza koje se kreću od 30 do 40 feninga po litri”.

- To je usvojeno u Predstavničkom, ali nije dobilo podršku u Domu naroda, podsjetio je Pavlović, naglasivši da su tada predstavnici HDZ-a i SNSD-a napuštali sjednice.

Analitičari su napomenuli i da distributeri traže svaku sitnicu u slovu zakona kako bi prilagodili vlastitu cijenu, te da je situacija globalno gledano prilično komplikovana.

- Štetu koja je napravljena svi ćemo platiti u celom svetu i mislim da ne možemo govoriti o stabilizaciji cena goriva dokle god se barem jedno žarište, a u ovom slučaju je to Ormuški prolaz, ne stavi ad akta ili neki sporazum potpiše ili dogovori, zaključio je Pavlović.

Do kada će gorivo biti najvažnija tema jutra, teško je predvidjeti, a već se uveliko priča i o višim cijenama gradskog i međugradskog prijevoza.