Sarajevo u bojama zajedništva i prkosa

U subotu će sa ulica Sarajeva ponovo biti poslane jasne poruke o nužnosti postojanja društva u kojem su svi/e jednaki/e. Borba protiv fašizama svih oblika u srži je i ovogodišnjeg protesta, Sedme bosanskohercegovačke Povorke ponosa. Iz Organizacionog odbora poruke da su danas, više nego ikada, potrebni solidarnost, zajedništvo i udruživanje. Ovogodišnja kampanja kreće od svakodnevnog prostora - balkona, prozora i štrikova s odjećom - i pretvara ih u mjesta vidljivosti i otpora. Cilj je da se uz prepoznatljive prizore oprane odjeće u duginim bojama na štrikovima i uz slogan “Sve nam boje dobro stoje” ukaže da različitosti već postoje među nama, te da nisu prijetnja.

Solidarni i ujedinjeni

Član Organizacionog odbora Enver Duraković najavljuje dobru atmosferu i ove godine.

- 20. juna se okupljamo ispred Narodnog pozorišta, od 16 do 18 časova. Izlazimo na Ulicu Kulovića i pratimo rutu do parka Kemal Monteno, gdje ćemo imati odlične nastupe izvođača, predivnu atmosferu i sve nas zajedno čeka sjajno iskustvo, ističe Duraković.

Naglašava da se pripreme privode kraju, a očekuju dolazak velikog broja ljudi, jer kako kaže: “Sve nam boje dobro stoje”.

Članica OO Daniela Premuda objašnjava nam da se kampanja zasniva na lijepim i prepoznatljivim prizorima balkona, prozora, štrikova sa opranim vešom.

- Time želimo podsjetiti ljude na naše zajedništvo i na jedinstvo u našem komšiluku. U komšiluku smo uvijek tu jedni za druge, pomažemo jedni drugima, neovisno tko je šta. Naše društvo je zasnovano na veoma različitim identitetima, običajima, tradicijama, ali te stvari padaju u drugi plan u našem komšiluku. Svi smo tu jedni za druge, kaže naša sagovornica.

Objašnjava da slogan “Sve nam boje dobro stoje” upravo govori o tome da imamo različite identitete, ali da svi jednako pripadamo ovoj zemlji, društvu. To je upravo ono čime bi zemlja trebala da se ponosi.

Iz Organizacionog odbora jasne poruke: Raznolikost, zajedništvo i poštovanje su naša tradicija/Matea Jerković

- I marginalizirane osobe u našem društvu jednako su dio tog društva. Nažalost, sve jače desničarske struje u svijetu utječu i na naše društvo i stoga je važno da se svi ujedinimo, a pogotovo mi koji smo na marginama, kaže Premuda.

Objašnjava da je ključno biti solidaran i to na način kako nas je kroz historiju naučila antifašistička borba.

- Treba da se sjetimo načina na koji smo ponosni na našu antifašističku historiju i na to jedinstvo, jer ako se svi samo odvojimo u male grupe i kažemo “ne tiče me se”, pojest će nas fašizam i ksenofobija koji vladaju sada, upozorava naša sagovornica.

Članica OO Lejla Huremović osvrće se na naše društvo i promjene koje su se dogodile u periodu od održavanja prve Povorke ponosa do danas.

- Napretka definitivno ima. Ja vjerujem da je društvo u BiH, naročito u Sarajevu - budući da se tu održava Povorka ponosa - puno otvorenije i puno empatičnije prema sugrađanima/kama koji su LGBTIQ+ osobe. Tome svjedoči promjena u društvu, sve više smo out, sve više se osjećamo slobodnije da živimo. Ali, nažalost, još nemamo napretka kada govorimo o institucionalnoj zaštiti ili zakonima. Naši zahtjevi su već godinama isti, a institucije se nisu potrudile da ispune ijedan, kaže nam Huremović.

Gdje su zakoni?

Zakonske regulative koje bi garantovale ravnopravnost stoje u mjestu. Institucije se, kaže, nisu dotakle zakona o istospolnom partnerstvu i rodnom identitetu. Radna grupa koja bi trebala da radi na izradi Zakona o istospolnom partnerstvu, i to samo u Federaciji BiH, formirana je 2018, a do danas nije napravila nikakav iskorak.

- Mnoge stvari u kontekstu promjena koje dolaze kroz institucije idu sporo i ostaju nedostižne kada ih mi gledamo iz svakodnevnice našeg života. Jer dok su promjene tako spore, naši životi još pate, naglašava Huremović.

Podsjeća i da traje bitka kada je u pitanju javno okupljanje.

- Još uvijek mi plaćamo za našu sigurnost i ponovo pitamo institucije: Do kada ćemo mi plaćati slobodu okupljanja? Mislimo da bi na državi, odnosno Kantonu u ovom slučaju, trebalo biti da zaštiti sve sugrađane/ke i da ne stavlja nikakve terete na organizatore/ice protesta - danas za nas, sutra za nekoga drugog, jasna je naša sagovornica.

Upozorava i na nasilje, naročito nasilje u porodici, kojem su izložene LGBTIQ+ osobe. Povorka i dalje zahtijeva adekvatnu institucionalnu zaštitu i zakonske regulative koje će garantovati sigurnost.