Otkriti imena varalica na poticajima

Uz svakodnevne probleme sa kojim se poljoprivrednici u Federaciji BiH suočavaju kako bi opstali, u fokusu su ponovo i oni drugi koji se uz razne malverzacije nastoje domoći javnih sredstva prilikom dodjele poticaja.

Upravni postupci

O tome je govorio federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, ističući da je prilikom jedne od kontrola koje su vršile nadležne službe, umjesto objekta za držanje životinja, pronađena ni manje ni više nego vila sa bazenom.

- Oni koji su nas tužili, s njima smo na sudu. Išli smo ponovo voditi upravne postupke, ponovo gledati te objekte i uvijek navodim primjer gdje je trebao biti neki poljoprivredni objekat, mi zateknemo vilu s bazenom koju je trebalo finansirati Ministarstvo, ističe Hrnjić.

Kako kaže, nakon što se zloupotrebe utvrde, Federalna uprava za inspekcijske poslove (FUZIP) nerijetko donosi rješenje o povratu sredstava Ministarstvu i nerijetko se na tri godine zabranjuje apliciranje za dodjelu poticaja. Tvrdi da gdje god su utvrdili zloupotrebe, one su na neki način sankcionisane. Zbog malverzacija je, kaže, podnio krivične prijave pred Posebnim odjelom za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) Federalnog tužilaštva.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo kaže za Oslobođenje da se o zloupotrebama kod dodjele poticaja govori još iz perioda Lijanovića i da slučaj o kojem se sada govori vjerovatno datira još iz tog perioda.

- Problem je zašto se ne iznose imena ljudi koji to rade. Ja nisam naišao ni na koga ko se bavio zloupotrebom, ali vjerovatno da toga ima. Mislim da treba u javnost iznijeti imena i prezimena ljudi koji se bave time da i mi znamo s kim imamo posla i da ih zaobilazimo u širokom luku. U tom slučaju odmah treba tražiti povrat sredstava i krivično ih goniti. Nepojmljivo mi je da uz sve probleme s kojim se borimo, da ima ljudi koji se bave time, rekao je Bićo.

Naglašava da postoji način da se nezakonitosti spriječe.

- Naglašavam da je moguće da postoje sporadični slučajevi, jer je situacija takva da prije nego što se isplate poticaji, obave se kontrole koje postoje u okviru ministarstava. Dakle, kad aplicirate za bilo koju vrstu poticaja, prvo vam dođu službe iz kantona da vide da li je to - to, sve prekontrolišu i onda ide apliciranje. Ako je nešto sumnjivo, šalje se kantonalna i federalna inspekcija, pa onda i kontrola iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, pojašnjava Bićo, podsjećajući da su nedavno iz ministarstva na čijem je čelu Hrnjić najavili kontrole korisnika mjera namijenjenih mladim poljoprivrednicima.

Naš sagovornik ističe da gdje god se utvrdi nepravilnost, poticaje ne treba dati i zabraniti tim osobama da u narednih deset, petnaest godina mogu aplicirati.

Lični podaci

Hrnjić je pojasnio i zašto se javno ne objave podaci o onima koji čine zloupotrebe.

- Ova država ima Zakon o zaštiti ličnih podataka. Moj posao je da nadležnim organima prijavim, postoji tužilaštvo, sudstvo, koji treba da se bave takvim stvarima. Ako se dokaže da je neko zloupotrijebio poziciju, dodjelu poticaja, ja sam za da se to javno objavi, zašto da ne. Ako se objavljuju političari, zašto ne ovi koji uzimaju novac iz budžeta, rekao je ministar.