Predizborni finiš blokiranog Doma: Institucija koja je postala sinonim za neefikasnost

Institucija koja je posljednjih mjeseci postala sinonim za neefikasnost, političke blokade i rušenje kvoruma danas ponovo pokušava održati sjednicu. Dok brojni zakoni čekaju u ladicama, Dom naroda BiH zasjeda hitno sa samo jednom tačkom dnevnog reda. Naime, delegati bi trebali razmatrati izvještaj o postizanju identičnog teksta izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, dostavljenog od Zajedničke komisije za usaglašavanje teksta prijedloga tog zakona.

Rast osnovice

Delegat Nenad Vuković, jedan od potpisnika zahtjeva za održavanje sjednice, očekuje da izvještaj bude usvojen jer su se, kako kaže, delegati na prethodnoj, prekinutoj sjednici izjasnili da podržavaju usaglašeni tekst zakona. Njegovim usvajanjem riješilo bi se pitanje rasta plata zaposlenih u institucijama BiH i omogućila primjena nove osnovice od 690 KM.

- U tom kontekstu očekujem odgovornost svih delegata, prisustvo na sjednici i da završimo taj posao. A da nakon toga, u proceduri koju očekujemo kad je u pitanju dolazak budžeta za 2026. godinu, riješimo i taj problem koji je drugi uslov da bismo primijenili novu osnovicu i da bi se postigla ta retroaktivnost primjene od 1. 1. 2026. do momenta usvajanja ovih dokumenata, kazao je Vuković.

Predstavnici sindikata poručili su da ih zanimaju isključivo Zakon o radu i Zakon o plaćama, odnosno poboljšanje standarda zaposlenih u institucijama BiH. Upozorili su da su ta pitanja postala dio političkih nadmetanja, te najavili oštru reakciju svih reprezentativnih sindikata ukoliko pojedine stranke ne budu prisustvovale sjednici Doma naroda.

- Mi smo tražili sjednicu sa jednom tačkom dnevnog reda i dobili smo je. Ako se desi da neko ne dođe, mislim da je sam sebi presudio politički potop, jer 23.000 zaposlenih, članovi porodica i sve ostalo što se vodi, to je mašinerija od 100.000 glasača. Ako smiju sa tim da rizikuju, nek’ rizikuju, poručuje predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i zaposlenika u institucijama BiH Radenko Mirković.

Mandat obilježen blokadama i kontinuiranim rušenjem kvoruma ulazi u završnicu, a današnja sjednica mogla bi biti jedna od posljednjih prilika da ova institucija prije izbora pokaže da uopće može funkcionisati.

Vuković podsjeća da su u blokadama prednjačili SNSD i HDZBiH, ali i da je Klub Bošnjaka nekoliko mjeseci blokirao rad Doma naroda zbog Zakona o Ustavnom sudu BiH. Istakao je da najveću odgovornost za funkcionisanje institucija snose stranke koje čine vlast od 2023. godine - HDZBiH, SNSD i trojka, bez obzira na to što je polovinom mandata došlo do značajnih promjena kad je u pitanju većina.

- Najveću odgovornost za drugi dio mandata i sve blokade na evropskom putu snosi HDZ, koji je mogao promjenom strane i saradnjom sa proevropskim strukturama pomoći da radimo do kraja mandata i učinimo ono što se od nas očekuje. Međutim, oni su jasno izabrali da ostanu uz, kako oni kažu, svog tradicionalnog partnera SNSD, čime je dodatno blokirano funkcionisanje i zbog čega je u dobroj mjeri zaustavljen i sam evropski put, kaže Vuković.

Protiv BiH i građana

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da se s pravom može postaviti pitanje koliko je Dom naroda uopće radio u ovom mandatu.

- Reći da je ovo posljednja sjednica je vrlo teško iz prostog razloga što možemo otvoriti pitanja koliko ih je i bilo održanih, jer je većina, pogotovo zadnjih nekoliko mjeseci, ali i od prošle godine, bila pod blokadom. Sjednice su prekidane, bojkotovane, nije se uopšte radilo. Tako da postaje, rekla bih, cinično postavljati pitanje rada ovog doma, iz prostog razloga što će ovo biti dom koji će biti upamćen upravo po neradu, nečinjenju, blokiranju sopstvenih građana i sopstvene države, zaključuje Topić.