Otklonjena prepreka za razvoj Sarajeva, u Komisiji će biti i međunarodni predstavnici

Prema odluci Predsjedništva BiH, donesenoj na sjednici u ponedjeljak, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika naše zemlje ubuduće će imati četiri člana. Prvi put nakon deset godina u Komisiji će biti i međunarodni predstavnici, imenovani na prijedlog UNESCO-a.

Novi član Komisije, koji dolazi iz reda bošnjačkog naroda je Mirzah Fočo. Članu Komisije iz reda hrvatskog naroda Zoranu Mikuliću je produžen mandat za još pet godina. On je, naime, 2021. prvi put imenovan za člana ove državne komisije. Strani članovi Komisije su italijanski arhitekta Francesco Bandarin i kenijski arheolog George Okello Abungu.

Odblokiran rad

Fočo je još 2015. imenovan za izvršnog funkcionera, odnosno sekretara Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. U proteklih 11 godina radio je na organizovanju rada Komisije. Po struci je arhitekta i već decenijama se bavi pitanjima zaštite nacionalnih spomenika. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1991. godine, stekavši zvanje diplomiranog inženjera arhitekture. Magistrirao je tehničke nauke na istom fakultetu 2012. godine.

Kao što smo rekli, Mikulić je prvi put za člana Komisije imenovan 2021, zajedno sa njim tada su imenovani i Faruk Kapidžić, te Anđelina Ošap Gačanović. U njegovoj biografiji piše i da je od 2011. do 2015. godine obavljao funkciju federalnog ministra pravde. Također, 2019. je imenovan za savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za pitanja NATO-integracija.

Francesco Bandarin je od 2000. do 2010. godine bio direktor Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a. Nakon toga je u narednih osam godina djelovao kao pomoćnik generalnog direktora UNESCO-a za kulturu. U stručnim krugovima je posebno poznat kao direktor Ureda za posebne projekte zaštite Venecije i njene lagune.

George Okello Abungu je kenijski arheolog koji se naročito istakao u radu na dekolonizaciji kulturnog i istorijskog nasljeđa Afrike, a posebno rodne Kenije. Poznat je po radu na povratku kulturnih dobara, koja se trenutno nalaze u muzejima i privatnim kolekcijama širom svijeta, nazad u Afriku. Jedno vrijeme je bio i predsjednik Međunarodnog stalnog komiteta za ilegalnu trgovinu antikvitetima. Na toj funkciji snažno se borio protiv ilegalne trgovine ukradenim artefaktima i njihovim vraćanjem u Keniju. Također, bio je i predstavnik Kenije u UNESCO-u.

Prema riječima Alije Kožljaka, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, odluka o imenovanju članova Komisije je stavljena na dnevni red jednoglasno, odnosno pristanak za njeno uvrštavanje dala je i Željka Cvijanović.

- Na ovaj način, nakon 10 godina stvorene su pretpostavke da se deblokira rad Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i sve uskladi sa Aneksom VIII Dejtonskog sporazuma, izjavio je Kožljak.

Dodao je kako je zbog izbacivanja stranih članova i uvođenja konsenzusa kao načina odlučivanja BiH pretrpjela veliku štetu.

- Hiljade odluka su na čekanju. Nevjerovatno zvuči, ali je istinito. Nije u pitanju samo ogromna materijalna šteta, nego i šteta po očuvanje naših tekovina, jer ovo je izuzetno bitna stvar i za suverenitet BiH, istakao je Kožljak.

Peti član komisije, koji treba biti biran iz reda srpskog naroda, nije imenovan samo zato što Cvijanović nije predložila nijednog kandidata za ovu poziciju.

Za odluku o imenovanju su glasali Bećirović i Komšić, dok je Cvijanović bila protiv. Nakon sjednice je najavila pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa u Narodnoj skupštini RS-a, a njen stranački šef Milorad Dodik je pozvao i opoziciju da podrži njen veto. Zastupnik PDP-a u PSBiH Branislav Borenović i lider Pokreta slobodna Srpska Draško Stanivuković već su dali podršku njenoj odluci o ulaganju veta.

Međutim, bitno je napomenuti da je na posljednjoj sjednici samo obavljeno imenovanje. Odredbe da se u Komisiju vrate dva strana člana, kao i da se vrati raniji način glasanja, prema kojem za usvajanje odluka nije potreban konsenzus nego podrška većine od tri člana, usvojena je na sjednici Predsjedništva BiH u januaru ove godine. Međutim, u vrijeme kada je donesena, ta odluka nije spominjana u javnosti, a Cvijanović je valjda “zaboravila” da tada pokrene proceduru zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

- Upravo je to na sjednici i predsjedavajući Predsjedništva ponovio nekoliko puta. Imala je pravni mehanizam koji je mogla koristiti, a to je da se obrati Ustavnom sudu BiH. Ona to nije iskoristila. Vjerovatno je znala da nema nikakav valjan argument da to radi. Ovo jučer je bio samo destruktivni narativ, napomnuo je Kožljak.

Istovremeno, odluka o imenovanju novih članova Komisije dobila je podršku i od ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića. On je putem društvenih mreža naglasio kako je nakon desetogodišnje blokade konačno odblokiran njen rad.

- Povratak međunarodnih članova predstavlja povratak rješenju predviđenom Dejtonskim mirovnim sporazumom i važan korak ka funkcionalnijem i nepristrasnijem radu Komisije. NSRS nema nikakvu nadležnost da o ovom pitanju odlučuje, to nije pitanje iz domena vanjske politike, veto na ovu odluku nije moguć, tvrdi Konaković.

Zaustavljen razvoj

Podsjetio je da je odluku o izbacivanju stranih članova Komisije, te o uvođenju konsenzusa kao načina odlučivanja donijelo Predsjedništvo BiH u sastavu Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić.

- Posljedice takve odluke najviše je osjetilo Sarajevo nakon što je SDA izgubila vlast. Usvajanjem odluke o zaštiti historijskog urbanog krajolika praktično je zaustavljen razvoj Sarajeva. Sličnih odluka za gradove i opštine u kojim je vlast HDZ ili SNSD nije bilo, a razvoj Sarajeva je isporučen u ruke SNSD-ovih i HDZ-ovih kadrova, naglasio je Konaković.

Slične stavove iznio je i zastupnik SDP-a BiH u PSBiH Saša Magazinović.

- Ironično je da oni, koji godinama govore kako treba poštivati Dayton, danas osporavaju upravo rješenje koje je Dayton uspostavio. Sviđa im se Dayton, ali ne i ono što piše u sporazumu. Nevjerovatno je da im je najveći problem to što je imenovani strani ekspert rođen u Keniji, a nije im problem što se godinama pokušava politizovati zaštita kulturno-istorijskog naslijeđa BiH i što je blokiran razvoj glavnog grada, naglasio je Magazinović.