Vozite pogrešne gume na 40 stepeni? Greška koju mnogi prave ljeti može skupo da košta

U Banjaluci se ovih dana asfalt doslovno užario, a slično je i u ostatku Republike Srpske. Kada temperatura ode preko 35 ili 40 stepeni, ne muče se samo motor, klima i putnici u automobilu. Najveći pritisak trpe gume, jer je asfalt na suncu često mnogo topliji od vazduha.

 

 

 

 

Uprkos tome, mnogi vozači i dalje ljeti voze zimske gume ili pneumatike sa oznakom M+S, vjerujući da su to “ljeto-zima” gume koje mogu izdržati sve uslove. Ta zabluda može skupo da košta. Zimska guma se na vrelom asfaltu brže troši, automobil slabije koči, pNajvažnije pravilo: guma mora odgovarati sezoni, temperaturi i uslovima vožnje. Pogrešna guma na vrelom asfaltu ne znači samo veći trošak, nego i manju sigurnost.

 

 

Šta se dešava sa zimskim gumama na 40 stepeni?

Zimske gume napravljene su za hladno vrijeme, snijeg, led i niske temperature. Njihova smjesa je mekša kako bi ostala elastična kada je napolju hladno. Upravo ta osobina, koja je velika prednost zimi, postaje ozbiljan problem tokom ljeta.

 

 

Ljetne gume su najbolji izbor za ovakve uslove, jer su napravljene da izdrže visoke temperature i vreo asfalt. Njihova smjesa je tvrđa i stabilnija od zimske, pa automobil na vrućem kolovozu bolje koči, preciznije skreće i sigurnije se ponaša pri naglom manevru.

 

 

Ipak, to ne znači da su ljetne gume imune na ekstremne vrućine. Kada temperatura vazduha pređe 35 ili 40 stepeni, asfalt može biti mnogo topliji, naročito u gradu, na raskrsnicama, parkingu i autoputu. U takvim uslovima guma se dodatno zagrijava, a habanje se ubrzava, posebno ako vozač naglo koči, brzo ulazi u krivine ili vozi opterećen automobil.

 

 

Posebnu pažnju treba obratiti na pritisak u gumama. Tokom vrućine i duže vožnje pritisak raste, pa ga treba provjeravati dok su gume hladne, najbolje ujutro ili prije polaska na put. Ispuštanje vazduha iz zagrijane gume nije dobra praksa, jer pritisak nakon hlađenja može pasti ispod preporučene vrijednosti.

 

 

Najveći rizik predstavljaju stare, ispucale ili istrošene ljetne gume. Ako je guma izgubila elastičnost, ima plitku šaru ili se na bočnim zidovima vide pukotine, visoke temperature dodatno povećavaju opasnost. Zato ljetna guma jeste pravi izbor za 40 stepeni, ali samo ako je ispravna, pravilno napumpana i nije prestara.

 

 

Velika zabluda: M+S ne znači uvijek “ljeto-zima”

Poseban problem među vozačima je oznaka M+S, koju mnogi tumače kao dokaz da je guma prava za sva godišnja doba. U praksi, M+S znači “mud and snow”, odnosno blato i snijeg, ali sama ta oznaka ne mora značiti da je guma kvalitetna cjelogodišnja guma niti da je idealna za vožnju na 40 stepeni.

 

 

Mnogi vozači zbog toga naprave opasnu grešku. Kupe gumu sa oznakom M+S i vjeruju da su riješili problem za cijelu godinu. Međutim, guma može imati M+S oznaku, a da se po ljetnim vrućinama ponaša lošije od prave ljetne gume. Može se brže trošiti, slabije kočiti i imati veći otor kotrljanja.

 

 

Važno je razlikovati zimske gume, ljetne gume i cjelogodišnje gume. Prave cjelogodišnje gume su kompromis i mogu biti dobro rješenje za vozače koji ne prelaze mnogo kilometara, voze umjereno i uglavnom se kreću po gradskim i prigradskim putevima. Ali ni one nisu iste kao ljetne gume ljeti ili zimske gume zimi.

 

 

Upravo zato je opasno slijepo vjerovati samo oznaci M+S. Vozač treba da zna kakvu gumu zaista ima na automobilu, za koje uslove je namijenjena i koliko je stara. Pogrešna pretpostavka da je M+S uvijek “ljeto-zima” guma može dovesti do lošijeg kočenja, slabije kontrole vozila i većeg rizika u saobraćaju.

 

 

Cjelogodišnje gume: kompromis, ali ne čudo

Cjelogodišnje gume mogu biti praktično rješenje za vozače koji voze umjereno, ne prelaze velike kilometraže i žive u područjima gdje zime nisu previše oštre. One mogu pomoći da se izbjegne sezonska zamjena, ali treba znati da su uvijek kompromis.

 

 

Ljeti će dobra ljetna guma uglavnom biti bolja od cjelogodišnje, posebno pri visokim temperaturama, većim brzinama i naglom kočenju. Zimi će kvalitetna zimska guma uglavnom biti sigurnija od cjelogodišnje na snijegu, ledu i niskim temperaturama.

 

 

Zato cjelogodišnje gume imaju smisla za određene vozače, ali nisu idealno rješenje za sve. Ko često putuje, vozi autoputem, ide na planinu, nosi teret ili prelazi mnogo kilometara, i dalje najviše dobija sa dva seta: ljetnim i zimskim.

 

 

Kako vrućina utiče na potrošnju guma?

Visoke temperature ubrzavaju trošenje svake gume, ali najviše stradaju one koje nisu namijenjene ljetnim uslovima. Zimske gume na +40 stepeni troše se mnogo brže, dok se ljetne ponašaju stabilnije, ali i one zahtijevaju pažnju.

 

 

Na habanje utiču stil vožnje, pritisak u gumama, opterećenje vozila, brzina i stanje trapa. Ako je pritisak prenizak, guma se više savija i dodatno grije. Ako je previsok, može se nepravilno trošiti i imati manji kontakt sa podlogom. U oba slučaja, sigurnost i trajanje gume se smanjuju.

 

 

Kako prepoznati da guma više nije sigurna?

Gumu treba redovno pregledati, naročito tokom ljeta. Obratite pažnju na dubinu šare, neravnomjerno trošenje, pukotine na bočnim zidovima, ispupčenja, vibracije i promjene u ponašanju automobila.

 

 

Ako guma izgleda ispucalo, ako je stara više godina ili ako se automobil pri kočenju i skretanju ponaša lošije nego ranije, vrijeme je za provjeru kod vulkanizera. Guma ne mora biti potpuno “ćelava” da bi bila opasna.

 

 

Šta vozači treba da urade tokom velikih vrućina?

Prvo i najvažnije, ljeti treba voziti ljetne gume ili kvalitetne cjelogodišnje gume koje su zaista namijenjene takvim uslovima. Zimske gume treba skinuti kada prođe sezona hladnog vremena, jer na vrelom asfaltu gube svoju svrhu.

 

 

Drugo, pritisak u gumama treba provjeravati redovno, ali dok su gume hladne. Najbolje je to uraditi ujutro ili prije dužeg puta. Ne treba ispuštati vazduh iz gume koja se zagrijala tokom vožnje, jer će se pritisak promijeniti kada se ohladi.

 

 

Treće, treba izbjegavati agresivnu vožnju po velikim vrućinama. Nagla kočenja, brzi ulasci u krivine, vožnja preko rupa i visoke brzine dodatno opterećuju gume. To posebno važi za stare, istrošene ili nepravilno napumpane pneumatike.

 

 

Zaključak

Vožnja na zimskim gumama tokom ljeta, posebno kada temperatura ide do 40 stepeni, nije dobra ideja. Takve gume se brže troše, povećavaju potrošnju goriva, produžavaju zaustavni put i mogu pogoršati stabilnost automobila.

 

 

Ljetne gume su pravi izbor za visoke temperature, ali samo ako su ispravne, pravilno napumpane i nisu prestare. Cjelogodišnje gume mogu biti kompromis, ali nisu idealne za svakog vozača i svaku situaciju.

 

 

Posebno treba razbiti zabludu da oznaka M+S automatski znači da je guma jednako dobra i ljeti i zimi. Pogrešno razumijevanje te oznake može vozača dovesti u opasnost, jer guma koja nije prilagođena uslovima na putu direktno utiče na sigurnost.

 

 

Ušteda na gumama često je samo prividna. Prava ušteda je imati gume koje odgovaraju sezoni, redovno provjeravati njihov pritisak i stanje, i ne čekati da problem postane vidljiv tek kada bude kasno.