Kritikuju Schmidta, a ne nude rješenja

Kada je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt 2023. godine donio privremenu mjeru kojom je amandmanima na Ustav FBiH omogućeno formiranje nove federalne Vlade, ostavljen je rok od godinu u kojem su domaće vlasti imale priliku da donesu drugačije, ali održivo rješenje.

Schmidt je intervenisao sa ciljem prevazilaženja političke blokade i kako bi osigurao funkcionalniji sistem, čime bi se stvorile pretpostavke za efikasnije djelovanje institucija. Uprkos očekivanjima da će nova vlast donijeti konkretne i vidljive promjene, brojni problemi koji godinama opterećuju Federaciju ostali su neriješeni.

Vidljive promjene

Manje-više svi politički predstavnici kritikovali su Schmidtov potez i, kako navode, suspenziju Ustava FBiH na 24 sata, a nisu ponudili drugačije rješenje.

Kako je to rješenje izostalo, Schmidtova odluka ostala je snazi, što je potvrdio i sam visoki predstavnik gostujući u podcastu “Direktno sa Vildanom Selimbegović”. Schmidt je, između ostalog, rekao da se o tome danas uopće ne diskutuje, te da je vlastima ostavio dovoljno vremena, godinu, da donesu vlastitu odluku koja se odnosi na Ustav FBiH. Kako kaže, čule su se kritike, a ništa se nije uradilo u pogledu promjene njegove odluke, te je upitao - gdje su poslanici?

Poslanik NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić rekao je za Oslobođenje da je nekoliko zastupnika na početku primjene ove odluke insistiralo na dogovoru i da se ponudi rješenje, ali se to nije desilo.

- Jednostavno, nema političke volje za tim. Moguće i da se u startu računa da neće biti dovoljne većine da se sve to usvoji. Izmjene Ustava su nešto što je, ciljano, teško uraditi. Svejedno, nije dobro da privremena rješenja postanu trajna, tako da je to pitanje preuzimanja političke odgovornosti koja je izostala, kaže Čavalić.

Sada je, smatra on, već kasno jer se bliže izbori.

- Ono što Schmidtovo rješenje nosi jeste pokušaj garancije da nema puno političkih blokada i da se eventualno izbjegne tehnička vlada. To ima smisla. Sada ćemo krajem godine ili početkom naredne vidjeti kako to funkcioniše u praksi. Prihvatljivo rješenje bi bilo ono koje osigurava maksimalnu funkcionalnost federalnih institucija, uz poštivanje demokratskog principa da većina može formirati vlast. To bi bila nadogradnja intervencija OHR-a. Pitanje je opet da li postoji političke volje ili jednostavno većine za izmjenu Ustava ne samo u ovom već i u narednim mandatima, kaže Čavalić.

Delegat HDZ-a BiH u Domu naroda federalnog Parlamenta Oliver Soldo ističe da mjere poput one koju je donio visoki predstavnik uvijek imaju dobre i loše strane.

- Dobre strane su da odblokiraju neki proces, a loše strane su da dugoročno poremete sustav koji je već uspostavljen i koji ionako ima puno manjkavosti, tako da smo u pogledu te mjere svi i zadovoljni i nezadovoljni. Ona jeste dala neki kratkoročni učinak - brzo formiranje vlasti, nove Vlade FBiH, odnosno nova parlamentarna većina je imala veliku šansu da napravi značajan iskorak u relaksaciji odnosa u Federaciji između Bošnjaka i Hrvata. I ja sam očekivao da će nova parlamentarna većina, neopterećena prošlošću i odnosima koji su dugo vladali između SDA i HDZ-a, imati snage da se suočimo sa stvarnim problemima funkcioniranja FBiH, a kasnije i države. Nažalost, nije bilo do kraja volje, a ni snage za tako nešto i propuštena je velika prilika da se ti odnosi relaksiraju, rekao je Soldo za Oslobođenje.

On ističe da su i danas navedene teme aktuelne kako bi država krenula naprijed.

- Nama je to neophodno i propuštena je prilika da ovo što je donio visoki predstavnik nadogradimo. Kako nismo imali snage da promijenimo Izborni zakon, mislim da je promjena ove mjere sada banalna u odnosu na Izborni zakon koji smo trebali promijeniti do ovog izbornog ciklusa. Doista držim da nije dobro da idemo sa tim intervencijama visokih predstavnika, ma koliko se to kratkoročno činilo dobrim. One nas dugoročno zadržavaju u mjestu ili čak vraćaju natrag. Potrebno je da smognemo snage da pošteno sagledamo stanje u BiH i da poslije ovih izbora predstavnici naroda koji budu izabrani dogovore pošteniju, funkcionalniju i pravedniju BiH u kojoj ćemo se svi osjećati ravnopravnim i moći se ostvariti kao ljudi i narodi, kaže Soldo.

Interes vladajuće elite

Slaven Raguž, zastupnik HRS-a u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta, kaže da je sada situacija takva da se ne može očekivati ništa.

- Zašto je BiH završila na sivoj listi Moneyvala, zašto nismo ispunili 113 uvjeta za EU...? Dakle, to je samo jedan u nizu razloga zašto ova država stagnira i ne samo da stagnira, nego ide prema dolje u svim životno bitnim segmentima. Očigledno je da vladajućim elitama ili režimima nije u interesu funkcionalna i organizirana država, nego je u interesu da ostane status quo, da nastavimo živjeti u mutnim vodama kako bi oni mogli održavati svoj stil života i upravljanja. To je samo jedan u seriji propalih pokušaja da se organizira država, rekao je Raguž za Oslobođenje.

Kako kaže, ne samo da su svi galamili na odluku visokog predstavnika nego su svi galamili na činjenicu da se nešto moralo nametnuti.

- Većina je protiv OHR-a, a svi čekaju i upiru prstom u visokog predstavnika. Tako da to treba staviti u kontekst funkcioniranja BiH kao sustava, kao države i u kontekst vladajućih elita kojima je u interesu da sve ostane kako jeste. Ono čemu se nadamo jeste to da će na izborima biti moderne tehnologije. U tom slučaju bi bilo teže mrtvima glasati, jer bi to uvjetovalo da će doći neki novi ljudi, da će makar dio novih ljudi ući u sustav, da će pokušati nešto promijeniti i da će u tome uspjeti. Nažalost, to se u kratkom roku neće dogoditi. Bit će nam isto ili gore. Na nama je da nam bude makar isto, a ne gore, pa da krenemo na bolje, zaključuje na kraju razgovora Raguž.