Cijene osnovnih namirnica divljaju: I hljeb postaje luksuz u BiH
Hrana u našoj zemlji postaje luksuz. Poskupljenja, i vidljiva i nevidiljiva, prisutna su svaki dan. Plate, penzije ne prate ova poskupljenja. Stručnjaci kažu: inflacija, globalna kretanja, ratovi, sve to utiče na rast cijena. I biće sve gore. A ljudi k’o ljudi, šute i trpe. Cijena hljeba dostigla je i četiri marke. Cijene ulja također rastu. Sa 2,30 ili 2,50 KM, zavisno od trgovine do trgovine, porasle su na tri ili 3,10 KM. Skuplji su brašno, hljeb, tjestenina, kafa, jaja...
Mi smo čarobnjaci
- Ne znam ko to može podnijeti. Mali je broj onih koji danas mogu živjeti, a da se ne stisnu. Kupujem samo što moram, a izgleda da ni to sve neću moći. One osnovne stvari što moramo kupiti, to je problem. Naprimjer, kad odete u prodavnicu, vidite da kesa tjestenine košta tri-četiri marke, što je nekad bilo budzašto, rekla nam je Jasna Šedo, domaćica.
- To će biti da Bog sačuva. Sve se povuklo u gradove, na asfaltu ništa ne niče, slabo se sije, mislim spostveno proizvodi, malo iz svoje bašte, ali malo i vremenske prilike to unište. Čovjek se bori, mada ne znam dokle. Svaka domaćica je čarobnjak, rekla nam je Vahida Avdić.
- Pa, hvala Bogu da se odričem. Uzmeš šta možeš i koliko možeš. Kada su pitali jednog znaš li da je poskupjelo meso, on odgovara da nije i da je uvijek kupovao za deset maraka. Koliko dobije - to je to. I ja tako, rekao nam je jedan naš sugrađanin.
Ekonomski stručnjaci napominju da tržište diktira cijene. Nema konkretnih mehanizama zaštite. Dozvoljeno je slobodno formiranje cijena. A to formiranje postalo je pravo divljanje cijena. Navode da su cijene hrane otišle neprirodno visoko na domaćem i inostranom tržištu i da, posmatrajući kretanja statističkih parametara u zadnje četiri godine, odnosno od 2020. do danas, kada je u pitanju rast cijena, proizvodi hrane i bezalkoholnih pića su imali visoke stope rasta.
- Ovo jeste pritisak na naše građane, na naše potrošače i čini ih relativno siromašnijim, odnosno vodi ih ka padu njihovog standarda. Ovo čemu trenutno svjedočimo nisu direktne posljedice inflacije, koja je nekih dva posto kada govorimo o BiH, već problema na globalnom nivou, rekao je ekonomski stručnjak Admir Čavalić.
Vlasti su slijepe
Iz udruženja za zaštitu potrošača nemaju konkretne mehanizme zaštite. Silni predstavnici vlasti morali bi primijetiti da je narod gladan i nešto konkretno poduzeti.
- Pojedine mehanizme naše institucije posjeduju. Kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, zabranjeno je ostvarivanje ekstraprofita. Dakle, institucije mogu znati po kojoj je cijeni nešto nabavljeno, da li taj trgovac ostvaruje veću zaradu nego što je normalno. Mi nikad nismo čuli, nismo primijetili da su institucije nekoga kaznile po tom pitanju i zadnji niz godina divljanje cijena postaje problematično, govori nam Marin Bago, predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Stručnjaci upozoravaju, a građani i dalje trpe. S obzirom na to da inflacija nije ključna u BiH, bilo bi očekivano da se i cijene usklade, snize. Od početka poskupljenja nije se desilo da su cijene obarane.
