Alarmantna situacija: BiH bi mogla završti na sivoj listi Moneyvala - evo šta to znači
Turbulentna politička situacija, zastoj u provođenju reformi i opet loše vijesti. Bosna i Hercegovina mogla bi završiti na sivoj listi Moneyvala - Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma pri Vijeću Evrope.
Set preporuka
A da bi izbjegle najgori scenarij, bh. vlasti moraju hitno reagovati i provesti niz aktivnosti do februara iduće godine, kako bi pokazale napredak u prioritetnim oblastima koje je identifikovao Moneyval. Naime, u izvještaju za BiH, koji je usvojen na plenarnoj sjednici Moneyvala u decembru 2024. godine, potcrtano je da naša zemlja ima ozbiljne nedostatke u provedbi FATF standarda. Donesen je set obavezujućih preporuka koje se, kako nam je rečeno u Ministarstvu sigurnosti Bosne i Hercegovine, provode kroz Plan aktivnosti institucija u BiH.
- Da bi se izbjegao ulazak na sivu FATF listu, institucije moraju ubrzati implementaciju preporučenih akcija, posebno u oblasti jačanja kapaciteta za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, nadzora nefinansijskog sektora, međunarodne saradnje i ciljnih finansijskih sankcija UN-a. Moneyval je dao niz preporučenih akcija (njih 70) koje BiH mora implementirati kako bi unaprijedila svoj sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma. Poseban fokus stavljen je na produbljivanje analize prijetnji koje se odnose na radikalne skupine, korupciju, neprofitni sektor i virtuelnu imovinu. Istovremeno, naglašena je potreba da se dodatno razmotre rizici povezani s bankarskim sektorom i upotrebom gotovine u ekonomiji, jer su oni u prethodnim procjenama nedovoljno obrađeni, rečeno je za Oslobođenje u Ministarstvu sigurnosti BiH.
Nadalje navode da je BiH obavezna da uspostavi funkcionalno koordinaciono tijelo za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma s jasnim ovlaštenjima i sekretarijatom koji će osigurati provedbu dijela preporuka.
- Na polju međunarodne saradnje neophodno je razviti bolji sistem za upravljanje predmetima i osigurati pravovremenu realizaciju zahtjeva za pravnu pomoć i ekstradiciju. SIPA - FOO i tužilaštva moraju intenzivirati saradnju sa stranim partnerima i uspostaviti mehanizme za prioritizaciju predmeta kako bi se osiguralo brže i učinkovitije postupanje. Nadzorna tijela u BiH trebaju razviti modele nadzora zasnovane na riziku, posebno kada je riječ o advokatima, notarima, računovođama, agentima za nekretnine i pružateljima usluga virtuelne imovine (VASP). Politike sankcionisanja moraju se uskladiti s međunarodnim standardima, uvesti više kazne za teža kršenja i spriječiti ulazak kriminalaca u vlasničke strukture obveznika. Kada je riječ o pravnim osobama, potrebno je ubrzati uspostavu registara stvarnih vlasnika s FATF standardima, uz ovlasti za provjeru tačnosti i ažurnosti podataka, pojašnjeno je.
Također, Finansijsko-obavještajni odjel Državne agencije za istrage i zaštitu mora ojačati tehničke resurse i unaprijediti sistem povratnih informacija prema obveznicima.
Obaveze pravosuđa
- Paralelno s tim, tužilaštva i sudovi moraju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, uključujući i one protiv pravnih osoba, te osigurati ujednačenu sudsku praksu. Naša je zemlja obavezna pokazati da može učinkovito upravljati zaplijenjenom imovinom i uvesti sistem sankcija i oduzimanja koji će biti proporcionalan i odvraćajući, kažu u Ministarstvu.
Ako bi BiH dospjela na sivu listu FATF-a, to bi značilo da je međunarodno prepoznata kao zemlja sa strateškim nedostacima u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
- Takav status automatski smanjuje povjerenje stranih investitora i otežava pristup međunarodnim finansijskim tokovima. Banke i finansijske institucije u EU i svijetu uvode dodatne mjere provjere za sve transakcije iz BiH, što usporava platni promet i povećava troškove poslovanja. To direktno pogađa izvozno orijentirane kompanije, ali i građane kroz skuplje i sporije međunarodne transfere. Politički, BiH bi se dodatno predstavila kao nestabilna i nedovoljno usklađena s evropskim standardima, što usporava i i EU integracije, potcrtali su u Ministarstvu.
Šerif Špago, državni poslanik SDA i član Zajedničke komisije za odbranu i sigurnost PSBiH, napominje da Komitet zasjeda u februaru naredne godine i kako postoji mogućnost da iz ovog tijela kažu da nisu ispunjeni osnovni zahtjevi i da BiH završi na sivoj listi.
- To bi značilo otežano funkcionisanje platnog sistema, ali i niz drugih problema koji utiču na privredni život, ali i na sve građane u BiH. Prema informacijama koje imamo, jedan od glavnih problema je nefunkcionisanje koordinacije na nivou države, da tamo još nisu ispunjeni neki zahtjevi Komiteta, prije svega se misli na supervizije u oblasti sprečavanja pranja novca. Potrebno je na državnom nivou donijeti zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine. Posebno se tamo ističe nefunkcionisanje nefinansijskog sektora, misli se na rad advokata, notara, na kontrolu igara na sreću i niz drugih sektora, gdje se ne kontrolišu uplate, isplate i sve ostalo što dovodi u sumnju da sredstva iz tih sektora mogu biti zloupotrijebljena u vezi sa finansiranjem terorizma, pranjem novca, kaže Špago.
Šerif Špago: Zabrinjavajuće je što nemamo ministra sigurnosti
Ističe da je posebno zabrinjavajuće to što nemamo osobu na čelu Ministarstva sigurnosti, koja je najodgovornija za ispunjavanje ovih obaveza, odnosno za rukovođenje stručnim timom koji će definisati obaveze, napraviti plan i predlagati mjere kako bi državna vlast ispunila obaveze.
- Imajući u vidu trenutno stanje parlamentarne većine i funkcionsianje Vijeća ministara, možemo samo očekivati da će nas ovaj saziv izvršne vlasti dovesti do toga da budemo na sivoj listi i da, nakon što su blokirali evropski put, dođemo u situaciju da budemo i na sivoj listi, naglasio je Špago.
Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, kaže za Oslobođenje da bankarski sektor u našoj državi već dugi niz godina posluje u skladu s međunarodnim pravilima i standardima i u najvećoj mjeri je usklađen s preporukama Moneyvala.
- Ključno je naglasiti da identifikovane slabosti u procesu evaluacije ne proizlaze iz bankarskog sektora, već se odnose na druge segmente sistema - prvenstveno na dosljednu implementaciju zakonskog okvira od svih obveznika, jačanje kapaciteta nadzornih i istražnih organa, kao i unapređenje međuinstitucionalne saradnje. Upravo u tim oblastima BiH i njene institucije moraju dodatno poraditi kako bi se u potpunosti otklonili rizici. Ukoliko bi BiH, hipotetički, bila stavljena na tzv. sivu listu, posljedice bi se, prije svega, ogledale u međunarodnom platnom prometu: procedure bi postale složenije, transakcije sporije i skuplje, a korespondentske banke u inostranstvu morale bi uvoditi dodatne provjere. To bi značilo otežano poslovanje privrede, više troškove međunarodnih transakcija, te manju atraktivnost BiH kao destinacije za ulaganja, ističe Ražanica.
Edis Ražanica: Bankarski sektor posluje u skladu sa međunarodnim pravilima
Poslovno okruženje
Iako BiH formalno nije na sivoj listi, naš sagovornik ističe da već sada pojedine inostrane banke, naročito iz skandinavskih zemalja, na osnovu vlastite procjene rizika, primjenjuju strožije procedure prema klijentima iz BiH.
- Ukoliko bi došlo do zvaničnog stavljanja na listu, takvi bi procesi postali još izraženiji i imali bi šire posljedice po cijelu ekonomiju. Zato je od ključne važnosti da se preostali nedostaci u sistemu što prije otklone. Time bi BiH očuvala stabilan međunarodni ugled, zadržala povjerenje investitora i osigurala efikasno i predvidivo poslovno okruženje, zaključuje Ražanica.
