Novak Sudar: 100K bez prečica - Radio sam u staračkom domu - Opet Laka

Za samo šest mjeseci prikupio je više od 100.000 pratilaca na Instagramu, ali Novak Sudar svoju priču ne počinje brojkama, nego radom. Mostarac čiji je profesionalni put vezan za bolnicu, a javni za fitness i društvene mreže, gostovao je u novoj epizodi podcasta Opet Laka, gdje je govorio o disciplini, navikama, balkanskom mentalitetu i iluziji brzih rješenja. Uz dozu humora na vlastiti račun, priznaje da je, snimajući svakodnevicu, na kraju “ispao” i neka vrsta komičara.

Međutim, mnogo prije popularnosti, Sudar je gradio radnu etiku. Od srednje škole, kaže, radio je sve što je mogao, ne birajući poslove, već prilike da zaradi vlastiti novac.

- Radio sam svašta. Radio sam u staračkom domu, održavao teniske terene, selidbe, nema šta nisam. Bilo je to još od srednje škole, samo da imam svoj dinar. Ne stidim se nijednog posla. Sve što čovjek radi, treba da radi kako treba, kaže Sudar.

Taj odnos prema radu prenosi i na trening i ishranu. Kod njega, ističe, nema izgovora.

- Ljudima je često izgovor da nemaju vremena. Ali ako imaš vremena uopšte da jedeš, onda imaš vremena i da jedeš normalno, pojednostavljuje.

Njegova logika je jasna. Problem nije u nedostatku vremena, nego u prioritetima i navikama koje godinama ponavljamo bez preispitivanja.

Posebno mu smeta način na koji se pojam “dijete” doživljava kao kazna.

- Kad čuju dijeta, misle gladovanje. A to nema veze s tim. Imaš četiri, pet, šest obroka dnevno: jaja, meso s rižom ili krompirom, povrće, voćku, bademe, navečer sir. Gdje je tu gladovanje, objašnjava.

Promjena ishrane, tvrdi Sudar, ne znači odricanje, nego razumijevanje konteksta u kojem smo odrastali. Odnos prema hrani na Balkanu, kaže, nije stvar ukusa, nego naslijeđa, tačnije navike da se jede mnogo i zasitno jer se nekada živjelo i radilo drugačije.

- Imate hljeb koji je jeftin izvor energije. Industrijskom preradom iz njega je uklonjeno sve kvalitetno, ostane energija koja te ne zasiti, nego te tjera da jedeš još. Mi smo odgojeni da ga jedemo u nerealnim količinama. Kod naših starih je bilo drugačije - radili su na njivi, čuvali stoku, kretali se cijeli dan. Jeli su hranu koju su sami proizveli. Danas jedemo industrijski prerađenu hranu koja je napravljena da bude ukusna, a ne zdrava, zaključuje.

Cijeli razgovor poslušajte i pogledajte na www.oslobodjenje.ba te na svim platformama: YouTube, Apple Podcasts, YouTube Audio, Deezer, Spotify, Podcast Index, Amazon Music, TuneIn + Alexa, Podcast Addict, Podchaser, Pocket Casts, Listen Notes i Player FM.