Zbogom 24-satnom danu: Zemlja ide ka 25 sati, evo kada bi se to moglo desiti
Ako ste ikada čuli da će Zemlja "uskoro" preći na 25-satni dan, ključna riječ koju biste trebali preispitati je uskoro. Naučnici očekuju da će se Zemljina rotacija nastaviti usporavati, ali promjena je toliko postepena da je nevidljiva u svakodnevnom životu.
Ipak, ideja je stvarna i svodi se na jednostavno natezanje konopa između Zemlje i Mjeseca. Iste sile koje pokreću plimu i osjeku djeluju i poput male kočnice na planeti koja se okreće, dodajući vrijeme danu djelić po djelić, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Science Advances.
"Dan" nije tako fiksan kao što zvuči
Većina nas nauči da dan traje 24 sata, jer tako upravljamo školskim rasporedima, radnim smjenama i budilnikom. Ali ako mjerite Zemljinu rotaciju koristeći udaljene zvijezde umjesto Sunca, dobit ćete nešto kraću vrijednost koja se naziva zvjezdani dan, što je jednostavnim riječima objasnio NASA-in Space Place.
Ta razlika nije greška, već samo dva načina mjerenja kretanja. Zemlja se okreće dok se istovremeno kreće i oko Sunca, tako da se planeta mora još malo rotirati da bi se Sunce ponovo pojavilo na istom mjestu na nebu.
A evo i važnije stvari: čak ni 24-satni "solarni dan" nije savršeno konstantan. On se fluktuira za male količine, a tokom veoma dugih vremenskih perioda ima trend produženja.
Mjesec glavni razlog usporavanja Zemljine rotacije
Zemljini okeani se izbočuju zbog Mjesečeve gravitacije, stvarajući plimu koja raste i pada dok se planeta okreće. Ali plimna izbočenja se ne poklapaju savršeno s Mjesecom, jer okeani i morsko dno stvaraju trenje, a to trenje krade malo rotacijske energije Zemlje.
Jasan, službeni vodič za ovaj proces opisan je u NASA-inom objašnjenju pomračenja i rotacije Zemlje. U praktičnom smislu, Zemljina rotacija se usporava, a Mjesec se polako udaljava dok sistem razmjenjuje energiju.
Ako vam to zvuči apstraktno, zamislite da gurate rotirajuću kancelarijsku stolicu dok vam noga lagano vuče po podu. Stolica se nastavlja okretati, ali postepeno gubi brzinu.
Kako naučnici mogu utvrditi da se planeta usporava
Ne možete osjetiti da Zemlja gubi ni sićušni dio sekunde tokom života. Pa kako istraživači znaju da se to dešava? Oni upoređuju izuzetno precizne satove sa astronomskim posmatranjima i dugim historijskim zapisima, uključujući stara vremena pomračenja.
Moderno mjerenje vremena također prati male neusklađenosti između vremena na satu i Zemljine rotacije. Zato organizacije poput Međunarodne službe za Zemljinu rotaciju i referentne sisteme objavljuju službene biltene vezane za orijentaciju Zemlje i vrijeme.
Što se tiče sata, Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST) objašnjava kako su prijestupne sekunde korištene da bi se globalno vrijeme održalo blizu Zemljine rotacije. Američka pomorska opservatorija objavljuje javna obavještenja o prijestupnim sekundama koja pokazuju koliko pažljivo mjeritelji vremena prate rotaciju planete.
Dakle, kad će Zemlja dostići 25-satni dan?
Ne postoji kalendarski datum koji iko može zaokružiti. Najpoznatije procjene ukazuju na vremensku skalu od 200 miliona godina, pod pretpostavkom da se sistem Zemlja-Mjesec nastavi razvijati na uglavnom isti način.
Jedan od istraživačkih pravaca koji stoje iza ove diskusije dolazi od tima Univerziteta u Torontu, istaknutog u službenom objašnjenju Fakulteta umjetnosti i nauke Univerziteta u Torontu. Astrofizičar Norman Murray je jedan od istraživača povezanih s ovim radom o tome kako se dužina Zemljinog dana mijenjala tokom dubokog vremena.
Dakle, da, 25-satni dan je "na vremenskoj liniji". Ali je toliko daleko da neće uticati na ljude, civilizaciju, pa čak ni na oblik naših kalendara u bilo kom praktičnom smislu.
https://n1info.ba/magazin/nauka/zbogom-24-satnom-danu-zemlja-ide-ka-25-sati-evo-kada-bi-se-to-moglo-desiti/#:~:text=I%20druge%20sile,kruta%20rotiraju%C4%87a%20%C4%8Digra.
