Kako AI utječe na naš mozak? Stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće posljedice
Posljedice su veće nego što mislite/Pexels
S rastom primjene umjetne inteligencije u svakodnevnom životu, postaje sve očitije kako ova tehnologija utječe na sposobnost samostalnog razmišljanja ljudi.
Umjetna inteligencija je sve prisutnija u svim područjima svakodnevnih aktivnosti, a mnogi prepuštaju dio svojih zadataka uređajima – oslanjaju se na pametne telefone, alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji za pisanje te na digitalne asistente za rješavanje problema. Takav način funkcionisanja pokazuje se praktičnim, ponekad i nužnim, ali donosi posljedice koje se tek sada počinju u potpunosti razumijevati.
Posljedice korištenja umjetne inteligencije
Interview Solutions Hub navodi da česta upotreba ovih alata može smanjiti sposobnost samostalnog razmišljanja, stoga je važno razvijati navike korištenja tehnologije na način koji pomaže, a ne ugrožava kontrolu nad vlastitim umom.
Ograničenja ljudskog mozga
Unatoč svojoj složenosti, ljudski mozak obrađuje informacije brzinom od samo deset bitova u sekundi, što je presporo za golemu količinu podataka s kojom se svakodnevno susrećemo. U današnjem svijetu, oslanjanje isključivo na vlastiti mozak može se uporediti s treniranjem u bodybuildingu bez steroida — pohvalno, ali neučinkovito.
Korištenje alata umjesto razmišljanja
Ljudi su oduvijek koristili razne alate da bi si olakšali razmišljanje i bolje pamtiti informacije – od pećinskih crteža do pisanih zapisa. Danas, za razliku od svojih predaka, mnogi dijelove svojih mentalnih zadataka prepuštaju uređajima koji preuzimaju veliki dio svakodnevnog razmišljanja i pamćenja.
Velika baza znanja umjetne inteligencije
Generativni AI modeli, poput ChatGPT-a i Copilota, trenirani su na količini teksta pet puta većoj od ukupne količine svih knjiga koje su postojale prije 500 godina. Iako ovi alati povećavaju učinkovitost, istraživanja pokazuju da prekomjerno prepuštanje mentalnih zadataka može izazvati atrofiju mozga i smanjenje mentalnih sposobnosti.
Strah od suvišnosti
Ljudi instinktivno strahuju da prekomjerno oslanjanje na AI čini ljudski mozak suvišnim. Ta spoznaja može potaknuti želju za povratkom mentalne neovisnosti – rješavanjem matematičkih zadataka, čitanjem knjiga ili čak potpunim odbijanjem digitalnih alata u pokušaju da ostanu intelektualno aktivni.
Rizik u budućnosti
Iako AI može biti učinkovit alat za donosioce odluka, postoji rizik da postanu previše ovisni o njemu i izgube povjerenje u vlastitu sposobnost odlučivanja.
"Gdje je granica između osjećaja da kontrolirate i toga da ste manipulirani? Kada koristite uređaj, osjećate li da ga kontrolirate vi, ili on vas?", pita se istraživačica iz područja praktične filozofije Pii Telakivi.
"Postat ćemo bolji u davanju uputa AI-u, ali mogli bismo pritom izgubiti nešto drugo. To je važna tema koju valja istražiti", dodaje profesor računalnih nauka Sasu Tarkoma.
"Ako prestanem razmišljati samostalno, znači li to da ću prestati postojati? To znači da će se promijeniti i čovječanstvo", kaže Telakivi.
Samostalno razmišljanje također daje smisao životu. Ne bismo smjeli odustati od radosti razumijevanja, bez obzira na to šta budućnost donosi, piše University u Helsinkiju.
