Hrana koju treba da jedemo kada je napolju pakleno, hladi tijelo: Sladoled zapravo zagrijava

Stručnjaci upozoravaju da se tokom velikih vrućina treba kloniti teške i masne hrane, a ne preporučuju ni šećer, gazirana pića i alkohol.

Najstarija nauka o tijelu – ajurveda (oblik tradicionalne medicine porijeklom iz Indije) – dijeli hranu na toplu i hladnu, prema njenom uticaju na organizam. Pomoću ovog drevnog znanja moguće je procijeniti da li određena namirnica ima rashlađujuće dejstvo na tijelo.

Na osnovu spoljašnje temperature hrane lako možemo svježe kuvanu hranu smatrati toplom, a sladoled hladnom. Međutim, u ajurvedskom kontekstu, sladoled se zapravo ubraja u kategoriju tople hrane jer po ajurvedi ne postoji direktna veza između fizičke temperature jela i njegove unutrašnje prirode, piše Nova.rs.

Šta ajurveda smatra “toplom hranom”?

U najčešće konzumirane tople namirnice spadaju luk, crni biber, bijeli luk, đumbir i začinjena hrana. U ajurvedskoj ishrani ove sastojke treba izbjegavati. Možda zvuči iznenađujuće, ali u toplu hranu spada i neko voće, poput jabuka, narandže i manga.

Toplo djeluje i korjenasto povrće, poput mrkve, rotkve i repe, kao i ljekovito bilje kao što su bosiljak, origano i nana – koje su pogodnije za hladniji dio godine.

Šta ajurveda smatra “hladnom hranom”?

Hrana koja se lako vari u ljetnim mjesecima uključuje povrće kao što su pečurke, paradajz, špargle, zelena salata i plavi patlidžan – koji imaju rashlađujuća svojstva. U kategoriju hladne hrane spada i voće kao što su banane, jagode, lubenice, kivi i kajsije. Taj podatak ne iznenađuje, jer mnogi rado biraju ovo voće ljeti upravo zbog njegovih osvježavajućih svojstava.

Hladno dejstvo na organizam po ajurvedi imaju i mliječni proizvodi poput mlijeka, jogurta, pavlake i sira, kao i svi proizvodi od soje, uključujući sojino mlijeko i tofu. U ovu grupu spada i zeleni čaj, koji dodatno pomaže detoksikaciji tijela.