Nauka mapirala promjene: Ljudski mozak prolazi kroz pet ključnih faza tokom života, u kojoj ste sada

Iako je William Shakespeare još u drami As You Like It simbolično podijelio ljudski život na sedam doba, savremena nauka sada nudi drugačiji, ali konkretniji uvid u to kako se ljudski mozak mijenja tokom života. Prema novom istraživanju neuroznanstvenika, mozak prolazi kroz pet jasno razdvojenih faza, obilježenih velikim prekretnicama u njegovoj strukturi i načinu povezivanja.

Analizom snimaka mozga gotovo 4.000 osoba, od novorođenčadi do ljudi starijih od 90 godina, istraživački tim je identificirao četiri ključne tačke u kojima dolazi do značajnih promjena u moždanoj strukturi. Te prekretnice javljaju se, prema podacima, u dobi od 9, 32, 66 i 83 godine, čime se životni vijek mozga dijeli na pet razvojnih razdoblja.

Roditeljstvo u vremenu čudovišta

Stranger Things pokazuje da odgoj djece, čak i dok se svijet raspada, zahtijeva cijelu zajednicu

Voditeljica istraživanja, dr. Alexa Mousley s Univerziteta u Cambridgeu, navela je da je poznato koliko je povezivanje moždanih ćelija važno za ljudski razvoj, ali da do sada nije postojao jasan pregled kako se to povezivanje mijenja tokom cijelog života. Kako je istakla, ovo je prvo istraživanje koje prepoznaje glavne faze u razvoju moždanih veza kroz ljudski vijek, piše IFLScience.

U najranijem periodu, tokom dojenaštva i ranog djetinjstva, mozak intenzivno stvara ogroman broj veza između neurona, takozvanih sinapsi, koje se kasnije reduciraju kako bi ostale samo one najvažnije. U isto vrijeme dolazi do povećanja sive i bijele mase, dok se površina moždane kore formira i stabilizira.

Prva velika prekretnica, oko devete godine života, označava početak faze adolescencije. U tom razdoblju bijela masa mozga nastavlja rasti, komunikacija unutar mozga postaje preciznija, a kognitivne sposobnosti se poboljšavaju. Istovremeno, povećava se i rizik od razvoja mentalnih poremećaja, dok hormonalne promjene koje prate pubertet ostavljaju snažan trag i na mozgu.

Prema istraživačima, vrhunac tih promjena dostiže se oko 32. godine života, što su opisali kao najsnažniju prekretnicu u strukturi mozga. Mousley je pojasnila da, iako pubertet ima jasan početak, kraj adolescencije je znatno teže precizno odrediti. Na osnovu same neuronske arhitekture, promjene karakteristične za adolescenciju prestaju tek u ranim tridesetim godinama.

Razdoblje između 32. i 66. godine predstavlja fazu odrasle dobi i ujedno je najduža etapa u životnom ciklusu mozga. U tom periodu inteligencija i ličnost uglavnom su stabilizirane. Iako se ne bilježe dramatične strukturne promjene, oko 66. godine dolazi do reorganizacije moždanih mreža. Kako objašnjavaju autori studije, to je vjerovatno povezano sa starenjem i postepenim propadanjem bijele mase, a u tom periodu i zdravstvena stanja poput povišenog krvnog pritiska mogu početi negativno utjecati na mozak.

Posljednja faza započinje oko 83. godine života, kada se bilježi dodatno slabljenje povezanosti cijelog mozga, a pojedine regije počinju funkcionirati sve izoliranije jedna od druge.

Profesor Duncan Astle, jedan od autora studije, istakao je da razumijevanje činjenice da se mozak ne razvija postepeno i ravnomjerno, već kroz nekoliko velikih prekretnica, može pomoći u prepoznavanju perioda kada je moždano povezivanje najosjetljivije na poremećaje.

Kako je naglasio, promjene u načinu na koji je mozak povezan imaju ključnu ulogu u razvoju neuroloških, psihijatrijskih i razvojnih poremećaja. Razlike u moždanom povezivanju mogu predvidjeti poteškoće s pažnjom, jezikom, pamćenjem i različitim oblicima ponašanja.

Istraživači zaključuju da, baš kao što ljudi često svoj život doživljavaju kroz različite faze, i mozak prolazi kroz jasno razgraničene epohe. Iako Shakespeare možda nije pogodio tačan broj, iz perspektive neuroznanosti njegova ideja o životnim dobima pokazala se bližom stvarnosti nego što se ranije mislilo.

Studija je objavljena u naučnom časopisu Nature Communications.