Hrana budućnosti? ''Frankenstein'' hibrid govedine i riže uzgojen u laboratoriji

U potrazi za poboljšanjem mesa uzgojenog u laboratoriji, južnokorejski naučnici razvili su hibrid govedine i pirinča koji se uzgaja u petrijevoj posudi. Iako njegov izgled može ličiti na pomalo neukusnu ružičastu kašu, istraživači tvrde da ovaj izvor hrane bogat proteinima stvara znatno manje stakleničkih plinova od tradicionalnog uzgoja govedine.

Naučnici sa Univerziteta Yonsei u Seoulu su koristili mišićne i masne matične ćelije krava, presađujući ih u zrna riže. Riblji želatin i enzimi se nanose na rižu kako bi se olakšalo vezivanje ćelija, nakon čega slijedi dodavanje matičnih ćelija, što mu omogućava da se uzgaja u petrijevoj posudi devet do 11 dana.

Dobijeni hibrid govedine i riže ima 8 posto više proteina i 7 posto više masti od obične riže. Osim što ima nizak rizik od bolesti koje se prenose hranom, isplativije je od prirodnog mesa. Procijenjena cijena hibrida je 2,23 dolara po kilogramu, u poređenju sa govedinom, što je otprilike 14,88 dolara po kilogramu.

Štaviše, može se pohvaliti znatno manjim ugljičnim otiskom. Proizvodnja 100 grama hibridnog proteina riže oslobađa manje od 6,27 kilograma (13,8 funti) CO2, dok ekvivalentna količina govedine oslobađa 49,89 kilograma (110 funti).

Što se tiče ukusa, varira u zavisnosti od sadržaja masti ili mišića. Veći sadržaj mišića nudi čvrstu aromu poput badema, dok veći sadržaj masti rezultira kremastijim, puterastim mirisom koji podsjeća na kokosovo ulje. Što se tiče teksture, čvršća je i lomljivija od tradicionalne riže, piše IFLScience.

Istraživači predviđaju komercijalizaciju ovog prehrambenog proizvoda, pružajući potrošačima pristupačnu i hranljivu alternativu koja se bavi mnogim ekološkim i etičkim problemima povezanim s industrijskom poljoprivredom.

Vodeći autor studije Sohyeon Park zamišlja budućnost u kojoj se esencijalni nutrijenti dobijaju iz proteinske riže uzgojene u ćelijama, nudeći izvor hrane s visokim sadržajem nutrijenata s potencijalnom primjenom za rješavanje gladi, pomoć u prirodnim katastrofama ili služeći kao idealna hrana za dugotrajna putovanja.

Iako možda ne krasi restorane sa Michelinovim zvjezdicama, hibridna hrana na bazi žitarica ima različite praktične mogućnosti za održivu i pristupačnu budućnost. Pitanje je samo koliko je svjetska populacija prijemćiva za ovakvu hranu koja djeluje neprirodno i odbojno mnogima.