"Uz cigare i kafu se završava sve - pa i rak pluća" - Kako duhanska industrija "osvaja" mlade?
O tome koliko je pušenje štetno za ljudski organizam mnogo se govori kroz obrazovanje, medije, zdravstvene institucije... No, da li je to dovoljno?
Uzmemo li u obzir činjenicu da veliki broj odraslih osoba, a sve više i tinejdžera u Bosni i Hercegovini konzumira cigarete, nargilu i/ili elektronske cigarete, dolazimo do zaključka da društvo i institucije ne čini dovoljno na suzbijanju ovog problema. S druge strane, duhanska industrija svoj posao radi veoma dobro.
O zdravlju pluća, disanju i pušenju u novoj epizodi podcasta (Ne)poznato o ljudskom tijelu, razgovarali smo sa mr. sci. med. prim. Gorana Krstović, specijalisticom pneumoftiziologom.
Pušači u našoj zemlji, uprkos poražavajućim podacima o štetnosti pušenja po sebe i okolinu i upozorenjima ispisanim na kutijama cigareta, nastavljaju konzumirati cigarete i uređaje za pušenje. Krstović objašnjava da je situacija takva jer je u našem društvu pušenje kulturološka navika od davnina.
- Kod nas se sve završava uz cigaretu i kafu. To nam je, nekako, domaće. Međutim, pušenje je globalni zdravstveni problem. Ne možemo samo da kažemo da utiče na pluća, pušenje utiče na cijelokupno zdravlje - upravo preko pluća. Preko šest miliona ljudi godišnje umre kao posljedica pušenja. Preko milion ljudi umre kao posljedica pasivnog pušenja. Danas je među karcinomima vodeći karcinom pluća - svaki 19. oboljeli umre. To su zabrinjavajuće brojke, a može se učiniti mnogo. Može se učiniti zato što mogu se uvesti prevencije. Možemo pričati, pogotovo mladima, istakla je Krstović.
Dok su cigarete tu dovoljno dugo, da se kroz naučne studije mogla verificirati i pokazati uzročno-posljedična veza između pušenja s jedne, i spomenutih posljedica s druge strane, na tržištu su se pojavili štetni noviteti čija dejstva nisu u potpunosti istražena. Ovi uređaji naročito su popularni među mladima.
- Duhanska industrija ima jako dobar marketing. Oni su prije 20-ak godina izašli na tržište s električnim cigaretama i vapeovima, i onda su provukli informaciju da se koriste u odvikavanju od pušenja. Međutim, kako im je marketing napredovao, oni su promijenili oblike, tako su postali privlačni i njihov najveći broj korisnika su upravo tinejdžeri i adolescenti. To je jako osjetljiva grupa. To su naši mladi, o kojima mi moramo da vodimo računa, o njihovom zdravlju, da bi oni sutra mogli biti radno sposobni i da bi mogli da budu korisni svom društvu. Međutim, oni su najveći korisnici, ističe Krstović.
Naša sagovornica podsjeća na istraživanja urađena u Sjedinjenim Američkim Država prije nekoliko godina, kada je više od hiljadu mladih oboljelo od plućnih bolesti povezanih sa konzumiranjem elektronskih cigareta, od čijih posljedica je 26 njih umrlo. Također, u Americi je prvi put 17-godišnjaku urađena transplantacija pluća, jer su njegova bila potpuno uništena. I u ovom slučaju, zbog konzumiranja elektronskih cigareta. Također, prije nekoliko mjeseci je na Tajlandu djevojčica od 14 godina zadobila ozbiljne tegobe iz istog razloga.
- Sad se ispituju uređaji zato što se smatra da u njima postoje štetni dijelovi plastike, ali ono što u njima sigurno jeste su acetaldehidi koji zagrijavanjem postaju kancerogeni, te arome uljaste tečnosti. Neke električne cigarete sadrže nikotin, neke ne, ali je pokazano da u pojedinim postoji i THC. Zamislite sada jednog mladog čovjeka koji to sve koristi. Njemu to utiče ne samo na pluća, nego na centralni nervni sistem, jer je pokazano da mu se fokus smanjuje, bistrina mozga. Smanjuje se samokontrola, koncentracija, popušta u učenju, a najgore od svega je što to predstavlja korak ka korištenju i nekih težih opijata. Tako da upotreba elektronskih cigareta, ali i vapinga, predstavlja naš najteži globalni problem, kazala je Krstović.
S obzirom na sve navedeno neke države su odlučile stvar uzeti u svoje ruke. Slovenija je, recimo, početkom 2025. godine zabranila sve elektronske cigarete sa mirisima. Belgija je u potpunosti zabranila prodaju ove vrste cigareta. U Meksiku su na snazi najveće zabrane kada je riječ o pušenju...
- Ljudi su se osvijestili i razumiju da je to zaista jedan veliki problem. A kod nas je sve to dostupno vrlo blizu škole. Vidite mlade ljude da puše. Mladi u tome ne vide ništa loše, jer smatraju da samo nikotin problem. I u slučaju kad ga nema, ima drugih supstanci koje ulaze u krv. Imala sam nekoliko mladih pacijenata koji su zbog konzumiranja nargile imali zdravstvene probleme. I kad sam pokušala da doprem do njih, njihovi odgovor je bio: pa šta, svi to koriste. Kod naših mladih je taj ego jako izražen, zaključila je mr. sci. med. prim. Gorana Krstović, specijalistica pneumoftiziolog.
Sve naše podcaste gledajte i slušajte na www.podcastoslobodjenje.ba.
