Tuga ili depresija? Naučite prepoznati simptome i reagovati na vrijeme

Dok je tugovanje prirodan proces, depresija je duševni poremećaj i veoma je važno na vrijeme uočiti razliku između njih.

Osjećaj tuge je ljudska emocija s kojom se svako ljudsko biće suočava u životu, neko manje, neko više, ali je normalna i prirodna reakcija na situacije koje izazivaju emocionalni bol ili uznemirenost. Sama tuga može imati različite nivoe, ali je važno to što je ona ― kao i sve druge emocije ― prolaznog karaktera i vremenom blijedi i iščezava.

S druge strane, depresija je medicinski poremećaj i dugoročno mentalno stanje, koje narušava društvene, profesionalne i sve ostale važne oblasti života. Ukoliko se ne liječi, ona može da traje dugo i izazove dalje psihičke probleme.

Simptomi

U trenucima tuge čovjek može da se osjeti kao da je ona konstantno tu, ali uglavnom postoje trenuci u kojima je u stanju da se nasmije ili utješi. S depresijom je drugačije: osjećanja koja prate depresivnu osobu utječu na sve aspekte njenog života, a njoj je teško ili čak nemoguće da uživa u bilo čemu, uključujući aktivnosti i ljude koji su joj ranije prijali. Depresija je mentalno oboljenje, a ne emocija.

Simptomi depresije su:

• konstantan osjećaj tuge
• razdražljivost
• osjećaj umora
• poremećaji sna
• poremećaji u ishrani
• poteškoće pri koncentrisanju
• gubitak interesovanja i entuzijazma za stvarima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo
• osjećaj krivice
• fizički simptomi poput glavobolje i bolova u mišićima
• osjećaj bezvrijednosti
• suicidalne misli, neprestano razmišljanje o smrti

Neki od ovih simptoma mogu da se jave i kada je u pitanju „obična“ tuga, ali oni ne bi smijeli da traju duže od dvije nedjelje. Suicidalne misli nisu pokazatelj tuge već depresije.

Pitanje kako razlikovati tugu od depresije toliko je često proteklih godina da je Američka psihijatrijska asocijacija napravila Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5), koji mnogi profesionalci koriste kako bi pronašli odgovor. On sadrži devet potencijalnih simptoma, a njihova ozbiljnost se, također, mjeri u okviru dijagnostičkog procesa, piše Krstarica.

To su:

• osjećaj depresije tokom većeg dijela svakog dana ili cjelodnevno
• gubitak interesovanja i uživanja u aktivnostima koje su ranije pričinjavale zadovoljstvo
• nesanica ili pretjerano spavanje
• gubitak apetita ili povećan apetit, praćeno naglim mršavljenjem ili gojenjem
• razdražljivost, uznemirenost
• ekstreman osjećaj zamora
• neopravdan ili preuveličan osjećaj krivice ili bezvrijednosti
• nemogućnost koncentracije ili odlučivanja
• suicidalne misli i potezi ili pretjerano razmišljanje o smrti

Koji su faktori rizika?

Depresija može da pogodi muškarce i žene bilo kojeg životnog doba, etničke grupe i socioekonomske pozadine. Ipak, postoje faktori rizika za njen razvoj, kao što su traume iz djetinjstva, nemogućnost nošenja s tužnim događajem poput smrti bližnjeg, nisko samopouzdanje, porodična historija mentalnih bolesti, historija upotrebe narkotika i alkohola, nedostatak podrške porodice itd.

Vjeruje se da depresiji mogu da doprinesu i neki lijekovi, poput beta-blokatora, kortikosteroida, hormonskih lijekova, statina…