Osjećate da vam sve ide naopako, plavi ponedjeljak je u akciji: Danas je najdepresivniji dan u godini
Treći ponedjeljak u januaru već se godinama označava kao takozvani Plavi ponedjeljak, dan koji se smatra najdepresivnijim u godini. Taj pojam uveo je 2005. psiholog Cliff Arnall, specijaliziran za poremećaje povezane s promjenama godišnjih doba, tvrdeći da upravo taj dan nosi najveći emocionalni teret za većinu ljudi.
Arnall je kasnije pojasnio kako je došao do tog zaključka, ističući da prvobitno nije ni tražio „najgori dan“, već idealan trenutak za planiranje ljetnog odmora. „Prvo su me pitali da dođem do dana za koji mislim da je najbolji za rezerviranje ljetnog odmora. Kad sam počeo razmišljati o motivima za bukiranje praznika, prisjećajući se onoga što su mi hiljade ljudi govorile tokom posla ili radionica, ovi faktori upućivali su na to da je treći ponedjeljak u siječnju posebno depresivan“, rekao je Arnall za The Daily Telegraph 2013. godine.
Svoju tvrdnju zasnovao je na formuli [W + (D - d)] x TQ/M x Na, u kojoj W označava vremenske prilike, D dugove, d mjesečnu plaću, T vrijeme proteklo od Božića, Q period u kojem se odustaje od novogodišnjih odluka, M razinu motivacije, a Na osjećaj da je potrebno nešto poduzeti.
Ipak, koncept Plavog ponedjeljka naišao je i na ozbiljne kritike. Dr. Dean Burnett smatra da je riječ o naučno neutemeljenoj i potencijalno štetnoj ideji, ali istovremeno upozorava da je ne treba poistovjećivati s realnim psihološkim pojavama. „Sezonska depresija je oblik depresije koji se može manifestirati u određenim godišnjim dobima. I bez obzira na doba godine, mnogi se ljudi mogu osjećati malodušno ili depresivno, a najkonstruktivniji korak je potražiti pomoć“, poručio je Burnett.
Za one koji se danas osjećaju posebno iscrpljeno ili obeshrabreno, postoji niz koraka koji mogu pomoći u popravljanju raspoloženja. Plavi ponedjeljak može poslužiti kao prilika za preispitivanje ciljeva i prioriteta na početku godine, jer postavljanje novih ili prilagođavanje postojećih ciljeva može vratiti osjećaj svrhe i motivacije.
Fizička aktivnost također se navodi kao važan faktor, budući da su tijelo i um usko povezani, a redovno kretanje može potaknuti lučenje endorfina i smanjiti stres. Jednako važna je i socijalna podrška, pa razgovor ili susret s prijateljima i porodicom može imati pozitivan učinak na raspoloženje.
Naglašava se i briga o mentalnom zdravlju, uključujući razgovor sa terapeutom ili stručnjakom, ako postoji osjećaj da je potrebna dodatna podrška. Uz to, preporučuje se da se sebi dopusti vrijeme za opuštanje i aktivnosti koje donose zadovoljstvo, poput čitanja, gledanja filma ili meditacije.
Umjesto fokusiranja na jedan „problematičan“ dan, savjetuje se i postavljanje ciljeva vezanih za svakodnevnu sreću tokom cijele godine, kroz male radosti i navike koje pomažu u očuvanju pozitivnog duha.
