Nije bol u grudima: Jedan neočekivani simptom može najaviti infarkt, a većina ga zanemaruje

Većina ljudi srčane udare povezuje sa iznenadnim bolom ili stezanjem u grudima, ali kardiolozi upozoravaju da su najraniji znakovi često mnogo suptilniji. Dr Sanđaj Bodžradž, viši kardiolog, nedavno je objasnio da hronični umor, uporan osjećaj iscrpljenosti koji se ne poboljšava odmorom ili promjenama načina života, može biti jedan od prvih pokazatelja srčanih problema.

Osjećaj umora i potpune iscrpljenosti

Ovaj umor se javlja kada srce ima poteškoće da efikasno pumpa krv, smanjujući snabdijevanje kisikom tijela. Ignorisanje takvih znakova može značiti previdjanje prvog upozorenja vašeg tijela na kardiovaskularne probleme, zbog čega je blagovremena medicinska procjena neophodna za prevenciju i rano liječenje.

Pored osjećaja potpune iscrpljenosti, kardiolog upozorava na još tri simptoma koji se mogu javiti danima i sedmicama prije srčanog udara.

Kratak dah i otežano disanje

Ako iznenada počnete da se gušite pri najmanjem naporu ili čak u mirovanju, to može biti znak da srce ne pumpa dovoljno efikasno; otežano disanje može prethoditi ili se javiti bez tipičnog bola u grudima.

Bol u vilici, vratu, leđima ili ruci

Umjesto centralnog bola u grudima, prvi signal može biti bol ili pritisak koji zrači u vilicu, vrat, lopatice ili lijevu ruku; takvi „netipični“ bolovi često se pogrešno pripisuju mišićnim problemima ili zubima.

Mučnina, znojenje i vrtoglavica

Naglo pojavljivanje mučnine, hladnog znojenja ili vrtoglavice bez jasnog razloga može pratiti početnu fazu srčanog udara; kod žena su ovi simptomi posebno česti i ponekad jedini znakovi da je srce ugroženo.

Kako reagovati odmah

Ako prepoznate kombinaciju ovih simptoma, ne čekajte da prođu: pozovite hitnu medicinsku pomoć, smirite se i zadržite pravilno sjedenje ili polusjedeći položaj; ako imate srčane probleme ili koristite lijekove protiv zgrušavanja, obavijestite hitnu ekipu čim stigne.

Prevencija i praćenje rizika

Redovni zdravstveni pregledi, kontrola krvnog pritiska, holesterola i dijabetesa, prestanak pušenja, zdrava ishrana i fizička aktivnost smanjuju rizik od srčanog udara; razgovarajte sa svojim ljekarom o ličnim faktorima rizika i znakovima na koje trebate posebno paziti, navodi Krstarica.