Kako prepoznati i liječiti postporođajnu depresiju bez prekidanja laktacije
Majčino mlijeko je jedinstvena i savršeno prilagođena hrana za bebu, obezbjeđuje optimalan nutritivni sastav, sadrži supstance koje podstiču razvoj imuniteta i predstavlja snažnu osnovu za zdrav rast i razvoj djeteta.
Uspješno dojenje, međutim, ne zavisi samo od fizioloških faktora, već i od psihičkog stanja majke. Zbog toga je podrška mentalnom zdravlju žena u postporođajnom periodu važan dio promocije i očuvanja dojenja.
Svjetska nedjelja dojenja ne podsjeća nas samo na značaj majčinog mlijeka, već i na važnost emocionalnog zdravlja žena koje doje.
"Blaga emocionalna nestabilnost u prvim danima nakon porođaja, poznata kao baby blues, javlja se kod čak 50–70 odsto žena i obično spontano prolazi u roku od dvije nedjelje. S druge strane, postpartalna depresija može se razviti između druge i 26. nedjelje nakon porođaja, pogađa oko 10–15 odsto porodilja i često traje duže, uz izraženije simptome. Ona se može manifestovati kroz osjećaj tuge i beznađa, izraženu anksioznost, razdražljivost, gubitak energije i interesovanja, poremećaje spavanja i apetita, kao i teškoće u uspostavljanju emocionalne veze sa djetetom. Upravo zato što se ovi simptomi često pogrešno pripisuju „normalnoj iscrpljenosti“, postpartalna depresija neretko ostaje neprepoznata i neliječena, sa potencijalno ozbiljnim posljedicama po majku i bebu", objašnjava mag. farm. spec. Milena Milojević, farmaceutkinja Farmaceutske komore Srbije.
Da li je moguće liječiti depresiju i nastaviti s dojenjem? Da, uz pažljivo vođen izbor terapije i odgovarajuće savjetovanje.
Prema „Nacionalnim smernicama za primjenu lijekova u periodu dojenja “ iz 2021. godine, koji su izradili eminentni stručnjaci iz naše zemlje iz oblasti farmacije i medicine, većina antidepresiva može se primjenjivati i tokom dojenja, uz pažljivo praćenje i individualizovan terapijski pristup.
"Kao terapija prve linije preporučuju se antidepresivi iz grupe selektivnih inhibitora ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI). Među njima postoje lijekovi koji se posebno ističu po povoljnom bezbjednosnom profilu obzirom na nisku koncentraciju koja dospjeva u majčino mlijeko. Važno je naglasiti da se nijedan lijek ne smije koristiti samoinicijativno, terapiju određuje ljekar, a farmaceut pruža dodatne informacije o bezbednoj primjeni u laktacij", ističe Milojević.
Iako su mnogi antidepresivi kompatibilni sa dojenjem, kaže ona, savjetuje se da majke koje su na terapiji ovim lijekovima posmatraju bebu i obrate se pedijatru ukoliko primijete izraženu pospanost ili usporenost, snižen tonus mišića, smanjen apetit, odbijanje podoja, nedovoljno napredovanja u tjelesnoj masi, neobjašnjivo povraćanje ili razdražljivost.
Farmaceuti su često prvi zdravstveni radnici sa kojima se porodilje susreću nakon izlaska iz porodilišta. Njihova uloga daleko prevazilazi samo izdavanje lijeka, oni svakodnevno prepoznaju moguće simptome postpartalne depresije, savjetuju žene da obrate pažnju na promjene u raspoloženju, i kada je potrebno, usmjeravaju ih ka ljekaru. Takođe, farmaceuti vrše proveru kompatibilnosti lekova sa dojenjem, informišu majke o mogućim neželjenim reakcijama kod dojenčadi, i podsjećaju da terapiju ne treba prekidati bez prethodnog savjeta stručnjaka.
"Postpartalna depresija ne mora značiti kraj dojenja. Zahvaljujući savremenim saznanjima, jasno definisanim terapijskim smernicama i ulozi farmaceuta u savjetovanju, moguće je bezbjedno sprovesti antidepresivnu terapiju, očuvati dojenje i pružiti majci neophodnu podršku da se oporavi. Zato je važno da svi zdravstveni radnici, od farmaceuta do lekara, aktivno učestvuju u stvaranju okruženja u kojem se žene ne boje da potraže pomoć, a njihovo mentalno zdravlje postaje ravnopravan prioritet uz fizičko zdravlje", naglašava Milojević.
