Genetika ne prašta: 6 zdravstvenih problema koje nasljeđujete od majke
Zdravlje je jedna od onih vrijednosti čiju punu težinu često shvatimo tek kada počne da izmiče kontroli. Na njegovo očuvanje svakodnevno utičemo izborima koje pravimo - od načina ishrane, preko fizičke aktivnosti, do navika kojih se držimo ili kojih se ne možemo riješiti.
Ipak, jedan važan faktor nad kojim nemamo potpunu moć jeste genetika. A posebno zanimljiv aspekt nasljeđivanja ogleda se u bolestima koje majke prenose isključivo svojim kćerkama.
Psihijatar dr. Neeraj Gandotra iz Delphi Behavioral Health ističe da porodična anamneza igra ključnu ulogu u razumijevanju genetske predispozicije ka određenim oboljenjima. U tom okviru, uloga majke može biti presudna - naročito kada govorimo o bolestima koje se prenose kroz žensku liniju.
Osteoporoza
Jedna od bolesti koje imaju izraženu genetsku komponentu jeste osteoporoza, oboljenje koje uzrokuje gubitak koštane mase i koje se najčešće javlja kod žena nakon menopauze. Ako je majka patila od osteoporoze, rizik kod kćerke značajno raste. Laka tjelesna građa i niži indeks tjelesne mase dodatno pogoršavaju prognozu, a posebno su rizične žene koje teže ispod 54 kilograma ili imaju BMI manji od 22. Prevencija podrazumijeva dovoljan unos kalcija i vitamina D, fizičku aktivnost, te izbjegavanje pušenja i alkohola.
Genetika i depresija
Depresija, iako mentalno oboljenje, duboko je ukorijenjena u genetski zapis. Istraživanja pokazuju da se određene mutacije koje povećavaju rizik od depresije prenose isključivo s majke na kćerku. Postporođajna depresija jedan je od oblika koji ima snažnu genetsku osnovu, a naučnici ukazuju na povezanost s genskim markerima prisutnim u ženskoj populaciji.
Rak dojke i jajnika
Genetske mutacije BRCA1 i BRCA2 najpoznatiji su primjer nasljednog rizika, a prenose se upravo od majke. Žene koje u porodičnoj istoriji imaju slučajeve raka dojke ili jajnika moraju biti posebno oprezne, jer šansa da se bolest pojavi i kod njih značajno raste. Zbog toga se preporučuju redovni pregledi, izbjegavanje rizičnih faktora i zdrav način života kao prvi vidovi odbrane, prenosi Nova.rs.
Dijabetes tipa 2
Studija objavljena u "Nature Genetics" pokazuje da varijante gena naslijeđene od majke češće izazivaju razvoj dijabetesa tipa 2 kod žena. U kombinaciji s lošom ishranom, nedostatkom fizičke aktivnosti i prekomjernom težinom, nasljedni faktor može biti presudan.
Plodnost i trudnoća
Problemi sa začećem i komplikacije u trudnoći nerijetko prate porodične obrasce. Ginekologinja dr. Pamela Berens navodi da žene čije su majke imale dijabetes tokom trudnoće imaju veće šanse da i same razviju gestacijski dijabetes. Isto važi i za visok pritisak i izražene mučnine u trudnoći.
Srčane bolesti
Distribucija masti u ženskom tijelu, naročito oko stomaka, često je genetski predodređena i povezana je s većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Zdrava ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja ključni su za smanjenje rizika, čak i kada genetika nije na našoj strani.
Zaključak: Genetika nije sudbina, ali jeste signal
Iako se čini da je mnogo toga unaprijed određeno našim genetskim naslijeđem, istina je da stil života može ublažiti ili čak potpuno eliminisati rizike. Upoznavanje s porodičnom medicinskom istorijom, posebno s onim što nam je prenijela majka, može biti prvi korak ka prevenciji. Genetika možda ne bira, ali mi biramo kako ćemo živjeti - a upravo u toj odluci leži snaga.
