Duhan, alkohol, sjedenje: Izračunato u kojoj godini dolaze "na naplatu" loše navike
Ilustracija/ Pexels
Naučnici upozoravaju da loše životne navike poput pušenja, prekomjerne konzumacije alkohola i nedovoljne tjelesne aktivnosti mogu imati dugoročne negativne učinke na zdravlje već od 36. godine života. Nova studija, objavljena u časopisu Annals of Medicine, pokazala je da ljudi već u ranoj odrasloj dobi mogu početi osjećati posljedice tih navika, koje se tijekom godina nakupljaju, čime se povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti poput raka, srčanih oboljenja i moždanog udara.
Studija, koja je pratila 326 ljudi kroz više od 30 godina, otkrila je da je kod onih koji su u 36. godini života imali tri rizična ponašanja — pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i nedostatak fizičke aktivnosti — njihovo mentalno i fizičko zdravlje bilo lošije nego kod onih koji nisu imali te navike. Razvijeni simptomi depresije, povećani metabolički rizik i slabija procjena općeg zdravlja bili su među glavnim pokazateljima lošijeg stanja zdravlja. Ovi rizični faktori imali su kumulativni učinak, koji je postajao izraženiji kako su godine prolazile.
Naučnici su utvrdili da su simptomi depresije porasli za 0,1 bod, metabolički rizik za 0,53 boda, dok su psihološka dobrobit i samoprocjena zdravlja pali za 0,1 odnosno 0,45 bodova. Dugotrajna prisutnost svih tri nezdravih navika bila je još snažnije povezana s lošijim zdravstvenim stanjem, s većim porastom depresivnih simptoma, povećanim metaboličkim rizikom i padom psihičkog blagostanja. Ovi rezultati ukazuju na to da negativni učinci nezdravih navika mogu početi biti primjetni već u 36. godini života, a ne tek u kasnijim fazama srednje dobi.
Stručnjaci ističu da bi odustajanjem od tih loših navika u ranoj odrasloj dobi moglo doći do smanjenja rizika od niza ozbiljnih bolesti u starijoj dobi, čime bi se unaprijedilo fizičko i mentalno zdravlje. Zdrav način života, koji uključuje prestanak pušenja, umjereno konzumiranje alkohola i redovitu tjelesnu aktivnost, može značajno smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih neinfektivnih bolesti. Naučnici također napominju da nikada nije prekasno za promjenu životnih navika, jer usvajanje zdravijih ponašanja u srednjoj dobi također donosi koristi za dugoročno zdravlje, čime se može značajno poboljšati kvaliteta života u starijoj dobi.
