Da li su CT snimci ozbiljan uzročnik raka? Evo šta kažu istraživanja
CT mašina/ Ilustracija/ Pexels
Kompjuterizovana tomografija (CT) jedna je od najvažnijih inovacija savremene medicine. Zahvaljujući brzini, preciznosti i širokoj primjeni, CT skeneri su postali nezaobilazni u dijagnostici brojnih stanja – od traume do raka. No, nova studija objavljena u časopisu JAMA Internal Medicine ponovo je otvorila osjetljivo pitanje: da li sveprisutna upotreba CT skeniranja može dovesti do porasta slučajeva raka u budućnosti?
Prema istraživanju koje su proveli naučnici s Univerziteta u Kaliforniji u San Franciscu, procjenjuje se da bi 93 miliona CT skeniranja obavljenih u SAD-u tokom 2023. moglo rezultirati sa čak 103.000 dodatnih slučajeva raka. Ako se ova projekcija pokaže tačnom, CT bi bio odgovoran za oko 5% svih novih dijagnoza raka godišnje – slično kao alkohol, te odmah iza pretilosti i konzumacije ultra-prerađene hrane.
Problem, kako navode autori, nije u jednoj pretrazi, već u kumulativnom izlaganju jonizirajućem zračenju, koje je poznat karcinogen. Posebno su izložene rizične grupe pacijenata kojima se CT skeniranja ponavljaju, poput osoba s bubrežnim kamencima ili Crohnovom bolešću. Osim toga, obimna upotreba CT tehnologije nosi potencijalnu štetu i na nivou populacije.
S druge strane, Američki koledž radiologa (ACR) snažno osporava ove tvrdnje, ističući da je veza između CT skeniranja i raka kod odraslih „teorijska“. ACR naglašava da nema direktnih dokaza iz stvarnog svijeta koji bi potvrdili ovu povezanost. Također ukazuju na to da su savremeni CT uređaji znatno sigurniji – koriste i do 50% manje zračenja nego prije deset godina.
Radiolozi podsjećaju i na koristi koje CT donosi: smanjenu smrtnost od raka, manje hirurških intervencija i kraći boravak u bolnicama. Istraživanja su pokazala da bolnice koje češće koriste slikovne metode, uključujući CT, imaju nižu smrtnost, ne nužno zbog broja pretraga, već zbog njihove pravovremene primjene.
Međutim, i dalje ostaje pitanje: kako pomiriti korist i potencijalnu štetu? Stručnjaci predlažu niz mjera: korištenje kliničkih algoritama koji pomažu pri odluci kada je CT zaista potreban, smanjenje upotrebe višefaznih CT skeniranja, promoviranje alternativnih metoda bez zračenja poput ultrazvuka i MRI, kao i edukaciju zdravstvenih radnika i pacijenata o riziku od kumulativnog zračenja.
Poseban oprez potreban je kod djece, naročito one mlađe od godinu dana, jer imaju osjetljivija tkiva i duži životni vijek tokom kojeg se posljedice mogu manifestirati. Kod njih je čak i jedno snimanje statistički povezano s povećanjem rizika od leukemije i tumora mozga.
CT skeneri ostaju neprocjenjivo važan alat u savremenoj medicini. No, ključno je izbjeći crno-bijeli pristup „CT je opasan“ ili „CT je siguran“. Istina leži u ravnoteži – u mudroj, odgovornoj i cilјanoj primjeni ove moćne tehnologije, kako bi se očuvala njena korist, a smanjili rizici koji, iako teorijski, mogu imati dugoročne posljedice.
