Nekretnine na udaru: Novi zakon pooštrio borbu protiv pranja novca u BiH
Ilustracija/ Arhiv
Sve veća pažnja domaćih i međunarodnih institucija usmjerena je na tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini, koje se pokazalo kao plodno tlo za pranje nezakonito stečenog novca. Policijske akcije posljednjih godina sve češće razotkrivaju kako su milioni maraka iz sive zone legalizirani upravo kroz kupovinu stanova, kuća i poslovnih prostora.
Upravo zato je donošenje novog Zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koji je stupio na snagu 2024. godine, označeno kao važan iskorak u usklađivanju s evropskim standardima. Ovaj zakon ne obavezuje samo finansijske institucije, već i druge subjekte – notare, odvjetnike i agente za promet nekretninama – da nadležnim organima, prije svega SIPA-i, prijavljuju sve transakcije koje prelaze 30.000 KM, uključujući prodaju nekretnina, pozajmice i prijenos upravljačkih prava.
Zakon propisuje da se te prijave moraju dostaviti u roku od osam dana, a posebno je naglašena obaveza prepoznavanja sumnjivih obrazaca ponašanja klijenata. Time su ove profesije, koje su ranije često ostajale izvan fokusa kontrole, sada stavljene u prvu liniju borbe protiv organiziranog kriminala i finansijskog zloupotreba.
Kako bi se osnažili kapaciteti onih koji su uključeni u provođenje zakona, u proteklim mjesecima u Sarajevu i Banjoj Luci održane su radionice uz podršku Vijeća Europe. Poseban naglasak stavljen je na procjenu rizika, identifikaciju klijenata i efikasnu primjenu zakonskih odredbi u praksi.
Prema nalazima Moneyvala, nadzornog tijela Vijeća Europe, notari i agenti za nekretnine prepoznati su kao ključni u lancu sprečavanja pranja novca. Njihova odgovornost je sada znatno veća, ali istovremeno im je osigurana i veća podrška – kako međunarodna, tako i domaća – u cilju zaštite finansijskog sistema Bosne i Hercegovine
