(VIDEO) Moždani udar je jedan od najvećih "ubica": Treba znati usporiti i hraniti se zdravo
Stres je jedan od najčešćih uzročnika moždanog udara
Svake godine u svijetu se 29. oktobar obilježava kao Dan borbe protiv moždanog udara. Veliku ulogu igra prevencija, ali i blagovremeno prepoznavanje simptoma, te brza reakcija kod pojave prvih znakova ovoga stanja koje sa sobom nosi nesagledive posljedice.
Žene su ugroženije
Iako je medicina znatno napredovala, moždani udar se i dalje nalazi na vrhu liste mortaliteta i morbiditeta. U suštini, on predstavlja zdravstvenu katastrofu, jer podrazumijeva naglu pojavu simptoma i znakova poremećaja moždane funkcije koji traju duže od 24 sata, a nastaju zbog poremećaja moždane cirkulacije.
- U BiH, kao i u svijetu, akutni moždani udar je treći uzrok smrtnosti. Nije nam problem samo uzrok smrtnosti kao posljedica akutnog moždanog udara, nego i morbiditeta, odnosno oboljelih ljudi nakon moždanog udara, a isto tako 20 do 30 posto ljudi ostaju trajni invalidi, što stvara problem samom pacijentu, porodici i društvu. Upravo zato glavni cilj i jeste prevencija moždanog udara, rekla nam je Nejra Jonuz Gušić, specijalistakinja urgentne medicine.
Kod moždanog udara vrijeme igra ključnu ulogu - u samo jednoj minuti može propasti čak 1,9 miliona moždanih stanica. Brza reakcija može značiti razliku između života i smrti, između oporavka i trajnih posljedica. Zato je važno prepoznati simptome i odmah djelovati.
- Imamo određene faktore na koje možemo i na koje ne možemo uticati. Faktor na koji ne možemo uticati je starost. Šansa za nastanak moždanog udara raste sa godinama, tako da veću mogućnost imaju ljudi stariji od 55 godina, a i sam spol određuje povećanu vjerovatnoću, tako da žene mnogo više dobijaju moždani udar. Nekada je tu i porodično naslijeđe na koje mi ne možemo da utičemo, ističe doktorica.
Osobe koje su preživjele moždani udar suočavaju se s različitim posljedicama koje mogu biti privremene ili trajne, ovisno o području mozga koje je zahvaćeno i brzini pružene pomoći. Pravovremeno prepoznavanje i reagiranje na simptome moždanog udara ključni su za spašavanje života i poboljšanje šansi za uspješan oporavak.
- Naši organi i krvni sudovi mogu da stradaju puno brže zbog načina života. Stres je jedan od bitnih faktora koji utiče na to kako se naši krvni sudovi održavaju. Isti faktori koji se odražavaju kod starijih, odražavaju se i kod mlađih, samo što se oni ne prepoznaju, jer kad smo mladi, ne idemo često kod ljekara na te preventivne preglede, smatra specijalistkinja urgentne medicine.
Naši sugrađani svjesni su opasnosti moždanog udara.
- Da se plašim, ne plašim, kontrole u zadnje vrijeme vršim. Nisam dok sam bio mlađi, ali kako ulazim u godine, normalno da mjerim i pritisak i sve. Upućen sam, nisam baš k’o doktor, ali znam neke stvari, da su uzročnici pretežno visok pritisak, stresovi..., sve, rekao nam je Fadil Kobiljar.
Zdrave navike
Ferida Efendić savjetuje mlađe da uspore, da izbjegavaju stres i hrane se zdravije.
- Naravno da se plašim toga da ne bih ostala, ne daj Bože, nepokretna. Dokle god hodamo, sve je ok, a kad drugom padneš na ruke, teško je živjeti. Djeca su prezauzeta, nemaju oni vremena oko mene se baviti. Pijem tablete za pritisak, srce, čuvam se koliko mogu. Domaćica sam, pravim jela, nekad i starinska, lagana, kaže Ferida.
- Ne plašim se, ali je moguće, to je stvarno bolest koja se češće javlja. I srce i mozak. Red je da se kontrolišemo, da idemo ljekarima na vrijeme i onda će nam biti drugačije. Lakše ćemo riješiti problem, rekao nam je Hamdija Bajrović.
Najbolja prevencija moždanog udara je uvođenje zdravih životnih navika: pravilna ishrana, umjerena fizička aktivnost, održavanje optimalnog nivoa šećera i masnoća u krvi, te optimalnih vrijednosti arterijskog krvnog pritiska.
Cijeli Dnevnik O kanala možete pogledati u videu.