Hrana u BiH skuplja nego u EU: Troškovi života rastu, mnogi se hrane u javnim kuhinjama
Sve je teže osigurati redovne obroke ljudima u potrebi
Prvu godinu primjene zakona o ukinutom PDV-u na doniranu hranu kompanije nisu bile upoznate sa samom procedurom, a i sami građani koji zbog lošijeg ekonomskog stanja kupuju hranu pred istek roka, nisu bili sigurni šta ih čeka.
- Na početku kada je tek izašao zakon, zaista poslodavci, kompanije i ljudi koji doniraju hranu nisu znali sve pravne procedure. Sad imate i platformu nikogladan.ba, gdje sve kompanije mogu javno donirati hranu, a tu su i sve javne kuhinje i organizacije koje donacije mogu preuzeti i dostaviti krajnjim korisnicima, kaže nam Saliha Rokša iz organizacije Pomozi ba.
Akcije i rokovi
Naime, od prehrambenog proizvoda se obračunava pet posto od predviđenog roka trajanja, te se brzo i upraksano mora djelovati da bi se on adekvatno iskoristio.
- Postojale su nesuglasice koliko dana se prije isteka roka može donirati hrana, ali je to riješeno, tako da imamo dovoljno vremena za realizaciju donacije. To je super projekt zbog kojeg hrana više ne propada. Prije se kompanijama više isplatilo da takvu hranu bace nego da je doniraju, s obzirom na to da su morale platiti PDV na nju. Ovaj projekat već ima i zasigurno će imati još veću uspješnost u budućnosti, ustvrdila je Saliha Rokša.
Činjenica da u supermarketima i dalje postoje mjesta gdje se može kupiti hrana pri isteku roka ili čak sa isteklim, uz akcijsku cijenu ili jedan plus jedan gratis, nikoga ne ugrožava.
Marin Bago: Nijemac potroši tek trećinu novca na hranu
- Zakonom o zaštiti potrošača dozvoljeno je u trgovinama držati robu kojoj se približio istek roka za korištenje, ali to se treba označiti i odvojiti. Koliko se to u praksi primjenjuje, zavisi od kompanije do kompanije, ali zakon im je to dozvolio. Ne znamo koliko se to uredno kontrolira, ali mi nismo imali pritužbi od potrošača, kazao nam je Marin Bago, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača Futura.
Najbrojnije pritužbe potrošača koje su aktualne u ovom udruženju odnose se na javni sektor.
- Prava potrošača trenutno najviše ugrožavaju javna komunalna preduzeća, brojna su kršenja kod javnih ustanova ekonomskog interesa, kao što su struja, plin, transport, komunalije. Mora postojati ugovor sa potrošačima, gdje se definiraju odnosi i kvalitet usluge, a u mnogim općinama nemaju nikakvih ugovora. U slučaju da budu oštećeni, građani moraju ići u građansku parnicu, gdje opet potrošač nije ravnopravan spram preduzeća, ispričao nam je Bago.
Rast troškova komunalija i rast cijena živežnih namirnica mnogima u BiH ne ostavljaju drugu šansu nego da se hrane u javnim kuhinjama.
- Slika je zaista tužna, ali to je odnos vlasti spram socijalnih politika, odnos prema ljudima koji imaju niža primanja i koji moraju koristiti usluge javnih kuhinja. To otvara niz pitanja, kolika nam je minimalna mirovina, može li dostajati za hranu, račune i lijekove, ostaju li oni bez ljudskih prava. Veliki je nesrazmjer primanja sa potrošačkom korpom i minimumom potreba. Jedan Nijemac sa 30 posto prosječne plaće pokriva troškove hrane, a kod nas je to nemoguće. Mi se bavimo temama šta je ko kazao, a stvarni problemi čekaju rješavanje, kazao nam je Bago.
Isti iznos, manji paket
Rast cijena namirnica desetkovao je napore mnogih humanitarnih organizacija, a slične poteškoće su osjetili i u Pomozi ba.
- Slobodno možemo reći da su cijene životnih namirnica skočile previše u odnosu na neki prošli period, što se itekako odrazilo na porodice u stanju socijalne potrebe, ali i naš projekt “Obrok za sve”. Također, imamo i program dostave mjesečnih prehrambenih i higijenskih paketa porodicama i pojedincima u stanju socijalne potrebe. I na njega se inflacija definitivno odrazila. Sada je sve gotovo duplo skuplje, a nekada smo za 200 maraka mogli da napunimo jako dobar paket. Činimo to i dalje, ali moramo prikupiti daleko više sredstava za projekt. Poskupljenje dakako utiče na naš rad, zaključuje Saliha Rokša.
