(VIDEO) Zemlja suha, a politika svađa ratare - Šta ćemo jesti ove jeseni?!
Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini spremaju se za početak proljetne sjetve koja bi prema njihovim procjenama trebala početi u prvim danima aprila. Zbog manjka sredstava, izostanka podrške nadležnih, promjene klime, neizvjesno je šta ih očekuje pred novu proizvodnu sezonu.
Ovisni o uvozu
Dobro došli u bogatu zemlju sa hiljadama gladnih, zemlju stotina hiljada hektara, od čega malo obrađujemo. Sve je manje onih koji se hvataju motike, onih koji proizvode hranu i ostaju na selima. Ove godine ćemo obraditi još manje nego ranije. A dok obradive površine propadaju, BiH uvozi više od 65 odsto hrane.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo kazao je za Oslobođenje da su trenutni vremenski uslovi povoljni te da, kako je dodao, ako se nastavi ovako, može se očekivati početak sjetve za otprilike dvije sedmice.
- Sad-zasad je ovo normalno, sjetva za nekih 10-15 dana može i zvanično krenuti... E sad, šta će dalje biti, to niko ne zna. Međutim, ako i ove godine bude kao što je bilo ovih nekoliko godina unazad, to je katastrofa. Nadati se da neće, a klimatske promjene su evidentne, govori Bićo.
Tvrdi da BiH ima milion hektara zemlje koja se ne obrađuje, a obrađivala se ranije.
- Iz raznih razloga, uglavnom se ne obrađuje. Imamo fantastične uslove da se razvija poljoprivreda, da raste, međutim, to se ne dešava. Govorio sam da se ove godine ništa neće mijenjati u odnosu na prethodnu godinu, da će u Federaciji biti zasijane iste površine i iste ratarske kulture. Sad vidim da će samo u Unsko-sanskom kantonu predstojećom proljetnom sjetvom biti obuhvaćeno šest hiljada hektara manje nego lani. To je već alarmantan podatak. Vjerovatno je slično i u ostalim kantonima, govori Bićo.
Mehmed Ćenanović, ministar poljoprivrede u Vladi USK-a, ističe da se nastavlja trend pada broja zasijanih površina. Dodaje da USK raspolaže sa 105.000 hektara obradivih površina, ali da će ostati neiskorišteno oko 60 procenata obradivog zemljišta, pišu Nezavisne.
- Manje se obrađuje, ljudi odustaju, jer se trude i rade, a onda dođe nevrijeme i sve to uništi. Onda nema nigdje nikoga da se ljudi obeštete na bilo kakav način. I sad ako to traje dvije-tri godine, ljudi više niti imaju sredstava niti volje da nastave, priča Bićo.
Pitali smo našeg sagovornika šta ćemo mi onda jesti najesen, je li krajnji ishod onaj dobro poznat - gubici u proizvodnji i oslanjanje na uvoz?!
- Mi smo totalni ovisnici od uvoza, mi ovdje proizvodimo 20 do 30 posto hrane maksimalno. Mada, sada bi moglo biti problema i s tim, jer su evropski poljoprivrednici na ulici, a ne na poljima. Niko ne radi ništa, svi su u nekim protestima, a vrijeme je uveliko da se radi na njivama, poručuje Bićo.
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majevice, kaže nam da je zbog nedostatka vlage zemlja previše suha.
- Ali, vidim da ljudi već pokušavaju zatvoriti tu zimsku brazdu da bi za nekih 15 dana počela sjetva ukoliko padavine ne pomjere rokove. U Semberiji će biti zasijano nekih 25.000 hektara kukuruza, 17.000 hektara je pod pšenicom, a ostalo su uljana repica, soja, suncokret..., govori Bakajlić.
I on napominje da smo spali na uvoz, ali kaže da ljudi i ne znaju šta jedu.
Makedonske lubenice
- Domaća proizvodnja se mora staviti u prvi plan. Forsira se uvoz, a građani će na kraju platiti veliki ceh. Dosta ljudi se već prestalo baviti poljoprivredom zbog lošeg tržišta, nismo konkurentni jer lubenica koja dođe ovdje iz Makedonije, ona je zbog vremenskih prilika zrela mjesec prije naše, i kad dođe naša lubenica u Semberiji, ona je jednostavno ubijena cijenom od prije. Dosta povrtlara se hvata za glavu, da li da sije ili ne... Cijene repromaterijala jesu nešto niže, ali najavljuju poskupljenje goriva baš pred proljetnu sjetvu. Mislim da bi trebalo zaštititi ovo malo proizvođača što je ostalo i te proizvodnje, da se pokuša probuditi svijest građana da kupuju domaće, kaže Bakajlić.
Smatra da će se kriza u Evropi od polovine godine prenijeti u BiH.
- Poljoprivrednici su tamo jednostavniji, oni su orijentirani sami na sebe i bore se, a ne kao kod nas da je politika umiješala prste u sve, pa i u poljoprivredu. Oni pokušavaju da iznađu način da zaštite domaću proizvodnju. Rat u Ukrajini je poremetio dosta toga, eto vidite kad padaju veliki, šta će biti s nama malima ovdje, poručio je Bakajlić.
