(VIDEO) Tri izvještaja iz BiH Vijeću sigurnosti

Iz Bosne i Hercegovine su Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, do sada, otišla tri izvještaja, a pred sjednicu Vijeća o stanju u našoj zemlji, zakazanu za 12. maj. U jedinom relevantnom, onom visokog predstavnika Christiana Schmidta, navedeno je, između ostalog, da pokriva period od 16. oktobra prošle do 15. aprila ove godine, te da je sigurnosna situacija u državi stabilna, ali krhka.

Institucije kao taoci

Schmidt dalje piše da stabilizirajuća uloga EUFOR-a, u saradnji sa OHR-om, ostaje relevantna, jer nesporazumi oko Općeg okvirnog sporazuma i dalje utiču na funkcionalnost državnih institucija, vodeći njihovom urušavanju.

- Nažalost, politički lideri nisu uspjeli odstupiti od ukorijenjenih pozicija i uključiti se u konstruktivan dijalog o pitanjima koja su ključna za BiH. Zatišje u drugoj polovini 2025. godine se nije pretvorilo u značajnija dostignuća na agendi EU, pri čemu rani izbori u RS-u i kampanja za opće izbore sve više diktiraju tempo. Nije bilo ni napretka po pitanju državne imovine, koja je postala glavna prepreka ekonomskom razvoju u Federaciji BiH. Teritorijalni integritet BiH i dalje je osporavan od rukovodstva RS-a, čija politička retorika otvoreno cilja na Bošnjake na etničkoj i vjerskoj osnovi, piše visoki predstavnik.

Dalje navodi da se blokada rada državnih institucija koristi od onih koji zagovaraju prenošenje ovlasti na niže nivoe vlasti, a kako bi pokazali da država nije održiva. Institucije se, poručuje, drže kao taoci od aktera, uglavnom, iz RS-a.

- Nevoljnost RS-a da imenuje sudije u Ustavni sud BiH i odbijanje mnogih odluka Ustavnog suda i dalje bacaju sumnju na spremnost da djeluje u okviru Općeg okvirnog sporazuma za mir. Ustavni sud predstavlja jedini domaći organ koji može odlučno arbitrirati sporove između vlasti u BiH, a mnoge odluke tokom izvještajnog perioda odnosile su se na izazove institucija Bosne i Hercegovine od vlasti Republike Srpske, navodi još Schmidt.

Trend je, kaže, najvidljiviji bio u državnom Domu naroda, gdje je nedostatak kvoruma korišten kao mehanizam blokade, te kako zakoni usvojeni u Zastupničkom čekaju usvajanje u Domu naroda. Među zakonima su i oni potrebni za nastavak evropskog puta države.

- Problem s kojim se BiH suočava je da su neke od vodećih političkih elita zainteresovane za učvršćivanje svoje političke kontrole nad institucijama umjesto da prave kompromise radi napretka zemlje ka efikasnijim institucijama, vladavini prava i evropskoj integraciji. Korupcija ostaje ozbiljan i uporan problem, duboko ukorijenjen kako u javnim institucijama, tako i u svakodnevnom životu. Pokušaj uništenja multietničkog, multireligijskog i multikulturalnog karaktera BiH, te onoga što je ostalo od povjerenja između konstitutivnih naroda i građana, kao i uništenje perspektive pomirenja, leži u srži izjava koje su dobile novi zamah od početka rata na Bliskom istoku. Pitanje stranog uticaja namjerno je preuveličano kako bi se produbile podjele i podstakle političke reflekse u inostranstvu, poručio je Schmidt.

U izvještaju se navodi i to da uvođenje modernih izbornih tehnologija samo po sebi ne može ispraviti sve nepravilnosti uočene u ranijim izbornim ciklusima.

- Identificirana je praksa održavanja vlasti kroz snažnu mrežu zapošljavanja u javnom sektoru, te korištenje javnih resursa u izborne svrhe. Medijske slobode, posebno u RS-u, ostaju ograničene. Politički utjecaj na javne medije i dijelove privatnog medijskog sektora i dalje ograničava pluralizam i slabi uređivačku nezavisnost. Ostajem uvjeren da je hitno stvaranje uslova za korištenje državne imovine za razvojne projekte od javnog interesa, dodao je Schmidt.

Izvještaj Vijeću sigurnosti, kao i ranije, dostavila je i Vlada Republike Srpske. U dokumentu su ponovljene ranije iznesene tvrdnje, prema kojima se krivica za stanje u državi pripisuje OHR-u i samom Schmidtu. Prilično ironično, tvrdi se da RS poduzima korake za smanjenje političkih tenzija i poziva na dijalog, pri čemu treba napomenuti da kadrovi iz ovog bh. entiteta već mjesecima provode blokade na nivou BiH, posebno u Domu naroda i Vijeću ministara BiH.

Također, pored čestih poziva na secesiju koje je upućivao bivši predsjednik RS-a Milorad Dodik, u izvještaju se odbacuju tvrdnje da ovaj entitet ugrožava Dejtonski sporazum, uz navode da ga podriva političko rukovodstvo Bošnjaka zajedno s međunarodnim akterima. Posebno sporan dio izvještaja odnosi se na tvrdnje o navodnoj dominaciji Bošnjaka u BiH, uz upozorenja bez dokaza na veze Bošnjaka s radikalnim islamistima.

Veličanje zločinaca

- Izgledi potpune dominacije Bošnjaka u BiH izazivaju kod Srba i Hrvata veliki strah i zabrinutost, a to bi, zapravo, trebalo zabrinjavati i veći dio Evrope, jer u bošnjačkoj zajednici postoje značajni džepovi radikalnog islama. Zabrinjavajući pokazatelj utjecaja radikalnih islamiskih elemenata u BiH jeste nedavni porast antisemitizma, naveli su u izvještaju, te ponovo osporili mandat Christiana Schmidta i zakonitost bonskih ovlasti, uz pozivanje na ustavne nadležnosti entiteta.

Vijeću sigurnosti pisali su i bošnjački političari iz RS-a, odnosno potpredsjednik entiteta Ćamil Duraković, državni zastupnik Edin Ramić, zastupnici u entitetskoj Narodnoj skupštini Ramiz Salkić, Amir Hurtić i Mirsad Duratović, te delegati iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a Armin Hamzić, Smail Mešić, Alija Tabaković, Adil Osmanović i Dževad Mahmutović.

Ukazuje se na sistemska i tekuća kršenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Ustava BiH, relevantnih odluka Ustavnog suda BiH i međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava. Poseban fokus je stavljen na nepriznavanje bosanskog jezika kao ravnopravnog, te diskriminatorne elemente u nastavnim planovima i programima, odsustvo odgovarajućih budžetskih izdvajanja za bošnjačku zajednicu, diskriminatorne prakse zapošljavanja u javnoj upravi, strukturnu nezastupljenost Bošnjaka u policijskim strukturama, kao i na glorifikaciju osoba pravosnažno osuđenih za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, uz negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Potpisnici traže da Vijeće sigurnosti pozove visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da, u okviru mandata iz Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i bonskih ovlasti, poduzme mjere kojima bi se osigurala stvarna ustavna ravnopravnost konstitutivnih naroda u RS-u, otklonili diskriminatorni propisi i prakse, uvele afirmativne mjere zapošljavanja i inkluzivna budžetska politika, te uklonile odluke i odredbe koje su suprotne presudama međunarodnih sudova.

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom Youtube kanalu.