Tužilaštvo ne vidi veličanje zločina, osuđeni još nisu iza rešetaka: Gdje je zapelo?

Od jula 2021. godine u Bosni i Hercegovini je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. A šta je s kaznama? Ko je iza rešetaka? Čak ni oni koji imaju presudu u rukama.

Zatvor odgođen

Državni sud ponovo je zbog lošeg zdravlja odgodio izvršenje kazne od tri i po godine zatvora na koju je Vojin Pavlović osuđen zbog odobravanja genocida i veličanja Ratka Mladića.

- Do današnjeg dana na teritoriji BiH nije donesena presuda za negiranje genocida i veličanje ratnih zločina, uprkos činjenici da je negiranje sveprisutno i na djelu, kako nas o tome informišu mediji, rekao je tokom izricanja presude predsjedavajući Sudskog vijeća Goran Radević i dodao da u entitetskim i kantonalnim krivičnim zakonima postoje odredbe koje zabranjuju negiranje ratnih zločina.

Nije Pavlović jedini. I Miodragu Maliću, osuđenom na tri godine zbog veličanja ratnih zločinaca, odlazak iza rešetaka odgođen je iz zdravstvenih razloga.

Smrt ratnog zločinca Ratka Mladića pokrenula je novi val veličanja i negiranja zločina. A Tužilaštvo BiH? Zasad - bez reakcije.

- Zaprimljeno je više prijava i nekoliko hiljada e-mailova građana u kojima su prijavljene određene objave ili komentari na društvenim mrežama ili u medijskom prostoru, koje ti građani smatraju spornim, navodi se u odgovoru iz Tužilaštva BiH na upit Detektora.

Sve primljene prijave, kako navode iz Tužilaštva, analizirat će postupajući tužioci, Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i druge policijske agencije, te će o rezultatima “javnost biti obaviještena naknadno”.

Dakle, prijava ne manjka, ali manjka optužnica. Odgovornost za to uglavnom se pripisuje Tužilaštvu BiH, koje odlučuje hoće li prijavljeni slučaj biti istražen i procesuiran.

- Njihovo je da poštuju i primjenjuju zakon, a ne da pokušavaju pronaći način kako da ga ne primjenjuju. Zakon je dovoljno dao prostora da se može po njemu djelovati. I kroz presudu Pavloviću Sud BiH je na neki način pokazao Tužilaštvu da bez ikakvih problema mogu optužiti svakog pojedinca ili grupu koja negira genocid ili veliča ratne zločince. Samo je pitanje da li Tužilaštvo i dalje želi izlaziti u susret politici koja je, očito, na putu negiranja i veličanja presuđenih ratnih zločina, kaže Murat Tahirović, predsjednik Udruženja svjedoka i žrtava genocida, za Oslobođenje.

A nije sporno samo koliko se postupa nego i protiv koga. Dok političari javno negiraju genocid i veličaju ratne zločince, kritike se nižu zbog slučajeva u kojima su procesuirani obični građani.

- U samim počecima, dakle, kad je zakon donesen, bilo je logično da se krene sa jednim manjim slučajem, manje komplikovanim slučajem, jednostavnijim, kako ne bi došlo do većih problema ili incidenata. I kako bi se, naravno, na osnovu tog slučaja stvorila sudska praksa i omogućilo dalje djelovanje, odnosno proširivanje i postizanje onog efekta koji i jeste zakon predvidio. Međutim, mi vidimo da Tužilaštvo nema spremnosti da nastavi hodogram koji je samo uspostavilo, rekao je Tahirović.

Načelnik pred Sudom

Ove godine je počelo suđenje Miroslavu Kraljeviću, načelniku Opštine Vlasenica, zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. On je, piše u optužnici, na skupu povodom 32. godišnjice pogibije vojnika iz Dervente na vlaseničkom ratištu iskazao veliko poštovanje Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, navodeći da su to “slavna imena koja treba pominjati”.

Zakon je tu. Prijave su tu. Presude su tu - barem poneka. Između onoga što piše u zakonu i onoga što se zaista događa očigledno je još mnogo prostora. I za nova negiranja i za nova veličanja. 

Dnevnik možete gledati na O kanalu u 18:20, ili na oficijelnom youtube kanalu