Sit gladnom ne vjeruje: U ovom gradu u EU kilogram piletine sedam KM, u Sarajevu više od 14 KM
Plaćamo danak neuređenosti tržišta
Kupovina istih namirnica u različitim evropskim gradovima može biti pravo iznenađenje - negdje ćete je platiti sitniš, a negdje će vas iznos na kasi ostaviti u uvjerenju da plaćate ekskluzivnu deliciju. Isti komad hljeba, litra mlijeka ili pakovanje jaja može imati cijenu koja se razlikuje i nekoliko puta - zavisi samo da li ih kupujete u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Barceloni, Pragu ili Londonu. Prema podacima s platforme Numbeo, u Sarajevu ćete osnovnu košaricu namirnica platiti znatno manje nego u većini velikih evropskih gradova, ali će vas prosječna plata od oko 1.590 KM brzo prizemljiti. No, i pojedini proizvodi nerijetko budu znatno skuplji na našim, nego na policama evropskih gradova.
Konkurencija
- To je primijećeno ne samo sad. Mi u Hercegovini znamo da su prije građani Hrvatske dolazili u Hercegovinu po namirnice, međutim, sad mi idemo tamo, jer su se u pograničnim mjestima otvorili mnogi tržni centri i oni se bore međusobno, pa tako da se nama skoro isplati ići tamo. Dakle, to nam govori o jednoj stvari - da su pogotovo cijene hrane više nego što bi trebale biti, kaže Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura iz Mostara.
Dodaje kako nije normalno da se takmičimo s cijenama hrane sa zemljama u regionu i u EU, te ukazuje kako je ovo problem s kojim se već godinama susrećemo.
- Za jednu četveročlanu obitelj minimalno izdavanje za hranu je tisuću i pol maraka, a to nam je prosječna plaća. Dakle, jedan čovjek radi čitav mjesec za prosječnu plaću i ta mu je plaća dovoljna samo da iznese hranu. A gledajte ovo - u Njemačkoj za 30 posto prosječne plaće čovjek iznese hranu na stol za četveročlanu obitelj. On to riješi sa 30 posto prosječne plaće, nama treba čitava. Dakle, postavlja se pitanje cijene rada, ali i fiskalnih nameta - doprinosa na plaću. Naši doprinosi na plaću su među najvišim u EU, što također nije normalno, podvlači Bago.
Prema izvještaju Istraživačkog centra Deutsche banke Mapping the World’s Prices za 2025. godinu, Budimpešta i Varšava drže vrh liste najjeftinijih evropskih gradova kada je riječ o svakodnevnim troškovima života. U Budimpešti prosječna cijena hljeba je oko 1,76 KM, litra mlijeka 1,66, kilogram piletine 7,04 KM. Varšava ima gotovo identične cijene, s blagim oscilacijama. U Istanbulu kilogram hljeba je oko 1,36 maraka, mlijeko košta 1,46, piletina 6,25 maraka.
U Madridu hljeb od 500 grama iznosi 2,87 KM, mlijeko 2,07, piletina 15,17 KM. Pariz je još skuplji: hljeb 3,38 KM, mlijeko 2,64 eura, piletina 24,21 KM. U Berlinu litar mlijeka je 2,26 KM, hljeb 3,50 KM, piletina 20,34 KM.
Sarajevo po ovom pitanju stoji znatno bolje od većine zapadnoevropskih metropola, ali i dalje je skuplje od istočnoevropskih konkurenata. Cijena hljeba u Sarajevu prosječno iznosi 2,20 KM, litra mlijeka 2,10 KM, pileći file vrtoglavih 14,45 po kilogramu. Mostar i Banja Luka imaju slične cijene, s blagim varijacijama.
- Mi već godinama unazad, prateći te trendove šta se dešava u zemljama u okruženju i zemljama EU, znamo da su mnoge cijene niže nego kod nas. Kada uđete u trgovine u kojima se prodaju ti brendovi i na našem tržištu, znamo da su te cijene tamo jeftinije i to mnogo, bez obzira na to koliko oni uključe u svoju krajnju cijenu i prevoz do naše zemlje i sve ono što treba da bude dio jedne cijene. Mislim da mi plaćamo danak neuređenosti tržišta svega ovog što uvozimo, a s druge strane platežna moć u BiH nije takva da može parirati bilo kojoj zemlji čak i iz okruženja, a ne samo iz EU, kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana Don iz Prijedora.
Iako bh. gradovi cijenama koliko-toliko još mogu biti pristupačni naspram zapadnoevropskih metropola, građani jedva sastavljaju kraj s krajem.
Sabiranje i oduzimanje
- Cijene osnovnih namirnica su posljednjih mjeseci znatno porasle. Osjećam to svaki put kada odem u prodavnicu. Hljeb, mlijeko, jaja, sve je skuplje. Ranije sam za istu količinu novca mogla kupiti mnogo više. Sada moram dobro razmisliti šta mi zaista treba, jer budžet jednostavno ne može da pokrije sve kao prije, kaže nam Nasiha K.
Samiju smo zatekli na sarajevskoj pijaci Markale.
- Primjećujem da su cijene hrane nestabilne i stalno rastu. Najviše me iznenadilo koliko su poskupjeli proizvodi koji su nekada bili najpristupačniji, poput ulja, brašna i šećera. Čak i prijatelji koji žive u Njemačkoj i Italiji kažu da su neki proizvodi znatno skuplji nego kod njih. Ljudi s prosječnim primanjima sve teže mogu sebi priuštiti normalnu kupovinu. O penzionerima da ne govorim. Smatram da bi država trebala preduzeti dodatne mjere osim onog pukog zaključavanja cijena, kako bi zaštitila potrošače, ispričala nam je Samija iz Sarajeva.
