Samo jedan pravni subjekt iz BiH uspio je vratiti oduzetu imovinu u Hrvatskoj

Jedini pravni subjekt iz Bosne i Hercegovine koji je uspio vratiti svoju imovinu u Hrvatskoj jeste Crveni krst Novo Sarajevo, kojem je vlasništvo nad odmaralištem Lozica potvrdio i Općinski sud u Dubrovniku. Svi ostali pravni subjekti iz naše zemlje u najboljem slučaju i dalje vode pravne bitke za povrat imovine, a u najgorem su te bitke već izgubili.

Obustava postupka

Kao što je poznato, Sabor Hvatske je 2018. godine donio Zakon o upravljanju državnom imovinom, kojim je praktično potvrđeno oduzimanje imovine bh. firmama, ustanovama i institucijama, uključujući i brojna odmarališta na jadranskoj obali. Zakon je baziran na nizu ranije donesenih zakona i uredbi o oduzimanju imovine, a kojima je u toku rata u BiH i Hrvatskoj jednostrano oduzeta sva imovina pravnih subjekata iz drugih država nastalih raspadom bivše SFRJ. Najveći dio te imovine je bio u vlasništvu pravnih subjekata iz BiH.

Jedan od posljednjih do sada poduzetih koraka u trajnom otimanju ove imovine bio je spomenuti zakon iz 2018. Prema tom zakonu, država Hrvatska, do sklapanja bilateralnih međudržavnih sporazuma kojima bi se trajno regulisao status, svu oduzetu (čitaj: otetu) imovinu ima pravo izdavati na period do 30 godina.

Brojne bh. firme, organizacije i institucije su pokušale osporiti ovaj član zakona pred Ustavnim sudom Hrvatske, ali bezuspješno. Posljednja sjednica Ustavnog suda Hrvatske na kojoj se odlučivalo o ovome održana je u decembru prošle godine. Tada je doneseno nekoliko odluka po apelacijama koje su pokrenuli pravni subjekti iz BiH. Među njima je bila Federacija BiH zajedno sa Agencijom za privatizaciju FBiH, Elektroprivreda BiH, kao i niz sindikalnih organizacija.

U svim ovim slučajevima donesena je istovjetna odluka da se postupak obustavlja. Obrazloženje je bilo da je prestao važiti zakon koji se osporava. U praksi, apelanti i dalje ne mogu na sebe uknjižiti prijeratnu imovinu.

Naime, 2023. je Sabor Hrvatske donio Zakon o upravljanju pokretnostima i nepokretnostima u državnom vlasništvu, kojim jeste poništen spomenuti zakon iz 2018. godine. Međutim, novim zakonom ni na koji način nije promijenjen status bh. imovine u Hrvatskoj, nego je ova svojevrsna otimačina dodatno zacementirana. Novim zakonom se ta imovina prepušta lokalnim zajednicama, koje umjesto države stiču pravo iznajmljivanja ovih objekata.

Na navedenoj sjednici, Ustavni sud je razmatrao i jednu apelaciju kojom su se pokušali osporiti pojedini članovi zakona iz 2023. godine. Putem svojih advokata podnijela ju je Elektroprivreda BiH.

- Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 9. točke 12, 11. stavka 1. alineje 8, 12. stavaka 1. i 2, te 18. Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, zaključak je Ustavnog suda Hrvatske, čime je dodatno potvrđeno da pravni subjekti iz BiH nemaju pravo uknjižiti na sebe imovinu koju su imali u Hrvatskoj.

Nakon svega što se dešavalo u protekle tri decenije u vezi sa pokušajima povrata imovine bh. pravnih subjekata, postavlja se pitanje kako je Crveni krst Novo Sarajevo uspio.

- Mi smo tužbu pred sudom u Hrvatskoj pokrenuli još 1998. Nekoliko decenija je trajala naša pravna borba u kojoj smo dokazivali svoje vlasništvo nad imovinom i kako smo ga stekli. Prvu prvostepenu presudu, na koju smo se žalili, dobili smo u maju 2018. godine. Ipak, naš trud se isplatio, tako da smo u decembru 2024. dobili pravosnažnu presudu Općinskog suda u Dubrovniku kojom je priznato naše vlasništvo nad odmaralištem Lozica, rekao nam je Asad Kučević, sekretar novosarajevskog Crvenog krsta.

Imovina propada

U toku ovog sudskog postupka uspjeli su čak i nadmudriti zakone iz 2018. i 2023. godine, uloživši zabilježbu na nekretninu da je predmet sudskog spora, čime je onemogućena njena prodaja ili iznajmljivanje. Ipak, ovo odmaralište i dalje propada jer, uprkos sudskoj presudi, Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Dubrovniku izbjegava provesti presudu i uknjižiti odmaralište u vlasništvo spomenute sarajevske organizacije.

- Navedeni predmet je složeni zemljišnoknjižni predmet, koji se rješava kao izvanparnični postupak, dakle, ne radi se o jednostavnom zemljišnoknjižnom predmetu koje rade zemljišnoknjižni referenti. Predmet je u radu kod uređujuće sutkinje, te se čekaju daljnje radnje koje propisuje Zakon u predmetima označenim kao pojedinačni ispravni postupak, saopćili su nam iz Zemljišnoknjižnog odjela, bez obrazloženja šta je to još potrebno učiniti da bi se provela sudska presuda.