BiH nespremna: Samo bi nam još trebao i hibridni rat

NATO je nedavno usvojio nove smjernice u borbi protiv hibridnih oblika ratovanja. BiH, iako nije punopravna članica, moraće uskladiti svoje djelovanje u ovoj oblasti sa smjernicama Alijanse. Ovaj termin obuhvata širok spektar mogućih prijetnji, odnosno podrazumijeva kombinaciju vojnih i nevojnih metoda borbe.

Cyber napadi

Jedna od najčešće korištenih metoda hibridnog ratovanja jesu cyber napadi. Oni podrazumijevanju upade i obaranje ključnih informacionih sistema u jednoj državi. To ne moraju biti isključivo vojni ili policijski sistemi. Onesposobljavanje informacionih sistema u oblasti infrastrukture i energetike, poput aerodroma, željeznica, elektroenergetskog sektora, vodosnabdijevanja, također može biti vrlo efikasan i opasan vid borbe.

U hibridno ratovanje spadaju i sabotaže ili fizičko uništavanje spomenutih sistema.

Jedna od metoda je i tzv. kognitivno ratovanje. Ono obuhvata širenje dezinformacija ili političko uplitanje u unutrašnja pitanja jedne zemlje, s ciljem destabilizacije institucija, kao i smanjenja povjerenja stanovnika u institucije. Opasnosti od kognitivnog ratovanja se posebno povećavaju u sadašnjem vremenu sve većeg korištenja vještačke inteligencije.

U smjernicama koje je NATO pripremio za članice sadržana je nova strategija da se iz pasivnog stanja, odnosno reagovanja na napade tek kada se oni dogode, prelazi u fazu aktivnog sprečavanja takvih napada, kao i osiguravanja funkcionisanja institucija i osnovnih javnih funkcija i usluga u slučajevima hibridnog napada.

S tim u vezi i BiH će morati ispuniti određene zadatke koji se, prije svega, odnose na sposobnost da državni aparat i osnovne javne službe nastave funkcionisati čak i ako se desi istovremeni cyber napad, fizička sabotaža ili nestanak električne energije. Druga oblast je zaštita kritičnih resursa, odnosno uspostavljanje jedinstvenog i efikasnog sistema zaštite energetskih mreža, telekomunikacija, transporta, te zaliha hrane i vode u slučaju ozbiljne sigurnosne krize.

Pitanje je koliko je BiH spremna da ispuni ove zahtjeve.

- Član 3, koji se bavi civilnom otpornošću, odnosno pomoći vojnih institucija u odgovoru na prirodne nepogode, hibridne napade ili ostale nesreće koje mogu zadesiti svaku zemlju, predviđa da imamo odgovor i na nacionalnom i na kolektivnom nivou. Vidjeli smo da BiH nije uspješno odgovarala ni na poplave ni na ova dešavanja s požarima u Jablanici, tako da, iskreno rečeno, nemamo kvalitetan sistem civilne zaštite koji treba u ovom trenutku aktivirati kako bi BiH imala otpornost kakva se očekuje od jedne zemlje koja pretenduje da bude članica NATO-a, rekao nam je Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Pomoć NATO-a

Vojni ekspert i naš saradnik Đuro Kozar je analizirao spremnost BiH da se odupre cyber napadima.

- BiH je u ozbiljnom zaostajanju u borbi protiv cyber kriminala. Ljudski i materijalni kapaciteti, te mogućnosti policije, nisu dovoljni da se pruži potreban nivo sigurnosti u sprečavanju cyber kriminala na makro i mikroplanu. Različiti nivoi vlasti imaju različite razine pripremljenosti, koji su doveli do heterogenog pristupa ovom pitanju, rekao je Kozar.

Oba sagovornika potcrtavaju kako BiH može očekivati pomoć NATO-a, ali i drugih međunarodnih organizacija u domenu odbrane od cyber, ali i drugih oblika hibridnih napada.