Rast penzija ne prati cijene hrane

Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje utvrdio je konačno, drugo ovogodišnje usklađivanje penzija. Slijedom izmjena Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, ukupan rast penzija u 2026. iznosi 15,08 posto. Saopćio je ovo jučer federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Istakao je da bi, da Zakon nije promijenjen i da je ostao raniji način usklađivanja, rast ove godine bio tek oko pet posto, te precizirao da se sada radi o rastu koji je oko tri puta veći od onoga koji bi penzioneri imali po starom modelu usklađivanja.

Viša minimalna penzija

Saopćio je i koliko taj rast znači u konkretnim iznosima: za nove penzionere koji su pravo ostvarili od 1. januara ove godine, najniža penzija u kategoriji sa 40 godina staža sada iznosi 714 KM, a za dosadašnje korisnike najniže penzije, odnosno penzionere koji su pravo ostvarili prije stupanja na snagu izmjena Zakona, konačno usklađeni iznos najniže penzije iznosi 691 marku.

Podsjetio da je najniža penzija nakon usklađivanja u 2025. godini iznosila 599 KM.

- Sada je za postojeće korisnike viša za 92 KM mjesečno, dok je za nove penzionere u kategoriji sa 40 godina staža razlika u odnosu na prošlogodišnji iznos oko 115 maraka mjesečno, precizirao je.

Istakao je da još jasniju sliku efekata izmjena daje poređenje s onim što bi penzioneri dobili da je zadržan raniji način usklađivanja.

- Penzioner koji je prošle godine imao najnižu penziju od 599 KM, tokom 2026. godine primiće oko 1.000 KM više nego da je Zakon ostao nepromijenjen. Da je ostao stari model i da je rast bio oko pet posto, na penziju od 599 KM, to bi značilo približno 30 maraka više mjesečno, odnosno oko 360 više tokom cijele godine. Razlika je, dakle, približno 730 KM u korist novog načina usklađivanja, istakao je Delić, dodajući da upravo ta računica najbolje pokazuje zašto su mijenjali Zakon.

- Jednokratna pomoć od 200 ili 250 KM može biti značajna kada je čovjek dobije, ali se isplati jednom. Naš cilj je bio da veći iznos uđe u samu penziju i da ostane u njoj svakog narednog mjeseca, naglasio je i naveo da dodatni mehanizam zaštite postoji za osiguranike sa 40 i više godina staža osiguranja kroz institut zajamčene penzije.

Delić je istakao da penzioni sistem FBiH danas obuhvata 471.578 penzionera, te da su u ovogodišnjem budžetu planirane 4,422 milijarde KM.

Govorio je i o novom modelu najnižih penzija za korisnike koji pravo ostvaruju od početka ove godine, posebno o kategorijama sa manje od 40 godina staža, koje su bile predmet brojnih javnih rasprava.

- Ako je neko radio 15 godina, primao najnižu platu i na tu platu uplaćivao najniže doprinose, penzija koju bi ostvario samo na osnovu tih uplata bila bi približno 280 KM. Međutim, zahvaljujući zaštitnom mehanizmu iz Zakona, njegova penzija neće biti 280, nego najmanje 451,22 marke. Razliku do tog iznosa obezbjeđuje penzijski sistem kroz princip solidarnosti. Isti zaštitni princip postoji i kod ostalih kategorija sa manje od 40 godina staža, pojasnio je.

A konačno usklađeni iznosi penzija bit će isplaćeni 4. septembra, uz penziju za august, zajedno s pripadajućom razlikom za juli, nakon konačnog obračuna drugog ovogodišnjeg usklađivanja.

Senad Buljina, zamjenik predsjednika Upravnog odbora Saveza udruženja penzionera FBiH, istakao je za Oslobođenje da penzioneri podržavaju izmjene Zakona o PIO.

- Da li smo zadovoljni povećanjem? Nismo. Ne može niko od penzionera biti zadovoljan, s obzirom na to da cijene divljaju, kaže Buljina i ističe da povećanje ne može pokriti stvarne troškove života penzionera.

I Admir Čavalić, ekonomski stručnjak i zastupnik NiP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, smatra da je dio povećanja penzija već pojela inflacija.

Lijekovi, komunalije...

- Neću kazati da je čitav iznos pojela inflacija, ali značajan dio toga jeste, kaže Čavalić, ističući da su na rast troškova ove godine uticali brojni faktori, među kojima i energetska kriza uzrokovana blokadom Hormuškog moreuza, te poremećaji na tržištu energenata.

Za penzionere su, prema njegovim riječima, posebno važna kretanja cijena hrane i bezalkoholnih pića, komunalija i lijekova. Pojašnjava da nominalno povećanje ne znači nužno i veći životni standard ako se taj dodatni novac troši na svakodnevne potrebe, gdje smo imali značajnu inflaciju.

Kao pozitivnu promjenu izdvaja dva usklađivanja penzija godišnje, jer se time, smatra, omogućava brže prilagođavanje rastu cijena.