Mirsad Zaimović: Ušli u politički brak koji treba da privedu kraju

Gost podcasta “Direktno sa Vildanom Selimbegović” bio je Mirsad Zaimović, šef Kluba SDA u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Govorio je o Južnoj interkonekciji, odnosima unutar federalne i državne vlasti, evropskom putu zemlje, izbornim tehnologijama i planovima SDA za naredne izbore. Odmah na početku razgovora otvoreno je pitanje šta će se desiti u Domu naroda PFBiH i da li će izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji proći bez novih zastoja.

Zaimović podsjeća da je upravo taj zakon već jednom prošao ozbiljnu parlamentarnu proceduru i da se o njemu ranije raspravljalo mnogo temeljitije nego što se danas želi priznati.

Netipičan zakon

- Mnogo toga je ostalo nejasno kada je u pitanju Zakon o Južnoj interkonekciji. Mi smo u prethodnom mandatu Predstavničkog doma u dva čitanja imali zakon o Južnoj interkonekciji. Trajala je javna rasprava nešto više od godinu, kaže i dodaje da su svi zainteresirani imali priliku da iznesu primjedbe, da su zastupnici artikulirali interese sredina koje predstavljaju, te da je HDZ tada imao amandmane koje je Vlada prihvatila.

Taj zakon je usvojen jednoglasno. Napominje da je kasnije cijeli proces zakočen u Domu naroda, a potom i dodatno usporen nakon izbora, kada je nova Vlada Federacije povukla sve zakone iz procedure, uključujući i taj o južnoj interkonekciji.

Govoreći o razlozima zbog kojih je ovaj projekat od početka bio važan, Zaimović je podsjetio da BiH, odnosno FBiH, i dalje ima samo jedan pravac snabdijevanja gasom, takozvani istočni tok, odnosno ruski gas koji dolazi preko Zvornika. Time je, kako kaže, FBiH dovedena u dvostruko nepovoljan položaj. S jedne strane, oslonjena je na jednog dobavljača, a s druge snabdijevanje zavisi od infrastrukture koja prolazi kroz Republiku Srpsku.

- Imali smo dvostruki problem. Problem što nemamo diversifikaciju, što smo osuđeni na jednog dobavljača. A s druge strane smo imali problem što taj gasovod prolazi kroz RS, pa se dešavalo da Dodikovi poletarci i direktori zaprijete. Čak su jednom i uskratili gas građanima Sarajeva, govori Zaimović.

U međuvremenu dolazi do direktive Evropske unije i Energetske zajednice prema kojima od 1. januara 2028. prestaje nabavka ruskog gasa. Upravo zbog toga Klub SDA je, kako tvrdi, odlučio da zakon vrati u parlamentarnu proceduru.

- Sada nam se nudi ovakav zakon, ja bih rekao vrlo netipičan, cijeni Zaimović, pojašnjavajući da dosad nije postojala praksa da se investitor, odnosno koncesionar, imenuje direktno u zakonu.

Upozorava da je od tada prošlo gotovo godinu i po a da se praktično ništa nije pomaklo s mrtve tačke. Upravo zato je, kaže, SDA podržala i novi zakon, iako ga ne smatra idealnim. Obrazlažući zašto su pristali na rješenje koje nazivaju netipičnim, smatra da je u ovom trenutku ključno ne ostaviti Sarajevo i FBiH bez gasa.

- Godina i pol je za realizaciju ovog projekta, inače ćemo ostati bez gasa. To bi bila katastrofa svake vrste za Sarajevo i za ostatak FBiH, upozorava Zaimović.

Na pitanje da li vjeruje da će zakon proći i u Domu naroda, odgovara kako je pritisak velikih igrača toliko snažan da Dragan Čović ovaj put ne bi smio zaustaviti projekat. Ističe da je HDZ već glasao za zakon u Predstavničkom domu i procjenjuje da sada ne bi trebalo biti problema ni u Domu naroda.

- Mislim da se ovdje radi o velikim igračima koje Čović ne bi smio prevariti. HDZ je glasao za ovaj zakon ponovo, ovaj put u Predstavničkom domu, konstatuje Zaimović.

Jedno od centralnih pitanja razgovora bilo je i stanje u Predstavničkom domu federalnog Parlamenta nakon smjene Dragana Miokovića sa mjesta predsjedavajućeg. SDA je zajedno sa HDZ-om glasala za njegovu smjenu, a Zaimović odbacuje optužbe da to znači postojanje bilo kakve koalicije. Tvrdi da je riječ o potpuno drugačijoj stvari i da se trojka zapravo i dalje oslanja na HDZ.

- Parlament nije obezglavljen. Na kraju, javnost je to pratila, trojka ide sa HDZ-om. Mi smo kazali da je to besmisleno, da su oni ušli u politički brak koji treba da privedu kraju. Hoće li ga nastaviti od oktobra, vidjet ćemo. Ali, oni su dobrovoljno ušli u politički brak, napominje Zaimović i dodaje da se iz tog braka rodilo puno nestašne djece, “a oni treba da odgovaraju za tu nestašnu djecu i nedjela”.

Otvorena je i tema (ne)rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Zaimović nema dilemu da iza većine blokada stoji koordinirano djelovanje SNSD-a i HDZ-a.

- Već viđeno kada su oni u pitanju. Problem je što se ne reaguje na antidejtonsko djelovanje. Međutim, kad su vidjeli da visoki predstavnik ne reagira, sada su počeli da blokiraju šta god njima nije u interesu, oni blokiraju Parlament Bosne i Hercegovine. Na jednoj sjednici su problem delegati iz SNSD-a, na drugoj delegati iz HDZ-a. Nekad skupa, kaže Zaimović i dodaje da su stvari odavno ogoljene i da je jasno ko su ključni protivnici evropskih integracija.

Važna tema bile su i izborne tehnologije. Zaimović cijeni da SDA najjače insistira i podržava njihovo uvođenje. Nakon podsjećanja da je SDA ranije u državnom Parlamentu glasala zajedno sa HDZ-om i SNSD-om protiv, kada se prvi put raspravljalo o izmjenama Izbornog zakona koje su se odnosile na tehnologije, Zaimović je odgovorio da su tada vjerovatno postojali neki tehnički ili proceduralni razlozi, ali je ostao pri tvrdnji da SDA suštinski podržava taj proces.

Poseban dio razgovora bio je posvećen evropskom putu BiH i stalnim prepirkama o tome ko snosi odgovornost za zastoje. Zaimović je bio vrlo izričit da ono što javnost danas vidi kao napredak, zapravo ne donosi konkretnu korist građanima.

Ostali pred vratima

- Vi trebate biti u prostoriji da biste pregovarali. Sjedili van zgrade ili pred vratima, to u suštini za građane ne znači ništa. Više od dvije godine je otvoren pregovarački postupak. Od tada, dakle, radi se o dva zakona i o imenovanju pregovarača. Ni milimetar se nisu pomakli. Kakvu korist građani imaju od toga što se nalazimo pred vratima? Naravno, i tu se prečicom došlo do predulaza, ističe Zaimović.

Na pitanje zašto sve to najčešće fakturira trojci, a ne HDZ-u i SNSD-u, koji evidentno blokiraju procese, Zaimović odgovara da i trojka snosi odgovornost, jer je dobrovoljno ušla u vlast s njima i hvalila se rekordno brzom uspostavom koalicije.

Kada je razgovor došao do predstojećih izbora, Zaimović je potvrdio da SDA još nije formalno otvorila proces kandidiranja za člana Predsjedništva BiH, ali da bi se to moglo desiti na narednoj sjednici Predsjedništva stranke. Time je odgovorio i na pitanje zašto Bakir Izetbegović, iako je ranije najavljivao kandidaturu, još nije službeno potvrđen.

- Kada se otvori proces, svi mogu biti kandidati. Oni koji, naravno, zadovoljavaju propisane uslove, kazao je Zaimović.

Na pitanje da li je zadovoljan nivoom demokratizacije SDA, ocijenio je da nijedna stranka nije na nivou idealne demokratije, ali da je SDA sigurno među najdemokratskijima u BiH.