Kvar na bh. semaforu ka EU: U Bruxellesu se razgovara o proširenju, a BiH nije za stolom

Zeleno svjetlo na našem evropskom semaforu je u kvaru. Dok Crna Gora grabi ka Evropskoj uniji, a u stopu je slijede Albanija, Ukrajina i Moldavija, Bosni i Hercegovini se ne žuri. EU je jučer održala čak četiri pristupne konferencije.

- Danas je zaista super utorak za proširenje. Više od dvije decenije nismo imali četiri konferencije o pristupanju u jednom danu. Dakle, ovo je izuzetno prigodan dan za irsko predsjedavanje, a djetelina s četiri lista donosi sreću za proširenje: Moldavija, Ukrajina, Crna Gora i Albanija čine sljedeći važan korak. Ove zemlje su naši predvodnici, poručila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos uoči konferencija u Bruxellesu.

Slavlje bez BiH

Objasnila je da Moldavija i Ukrajina otvaraju Klaster 6, koji se tiče vanjskih odnosa, saradnje u oblasti odbrane i suočavanja s hibridnim prijetnjama.

- Obje zemlje će doprinijeti evropskoj sigurnosnoj strukturi. Ovo je prekretnica i za Albaniju koja započinje zatvaranje poglavlja, istakla je Kos.

Navela je da predvodnica Crna Gora zatvara još dva poglavlja, što je ukupno zatvorenih 18 od 33 poglavlja. Dakle, više od polovine.

- Zaista je dan za slavlje, ali i dan kada treba gledati u budućnost i raditi još jače. Imamo podršku država članica, ali samo ako zemlje kandidatkinje ispunjavaju obaveze. I o tome treba voditi računa, rekla je Kos.

Odgovarajući na pitanja novinara, Kos se osvrnula i na Srbiju.

- Ono što se mora dogoditi da bi zemlja mogla nastaviti proces pristupanja jeste da prvo mora ispuniti obećanja. Drugo je da moramo biti u stanju da objasnimo - kao Komisija - državama članicama zašto smo nešto predložili, u ovom slučaju otvaranje Klastera 3. I naravno, države članice moraju vidjeti konkretne benefite zbog kojih zemlja može nastaviti put ka EU. Srbija je, nakon prošlogodišnjeg izvještaja o proširenju koji je pokazao nazadak, napravila neke korake naprijed. Još treba mnogo toga da se uradi, posebno u oblasti vladavine prava. Ali, sada dobijamo signale iz Srbije da su spremni da se više strateški usklade sa EU, napomenula je Kos.

Istakla je da ako Srbija isporuči traženo, onda će EU slijediti obrazac koji je ranije objašnjen: ispunjavanje obaveza vodi ka napretku.

- Irsko predsjedništvo smatra da je proširenje ključni izraz vrijednosti Unije. To je ulaganje u mir, slobodu, sigurnost, stabilnost i prosperitet širom Evrope. Čvrsto sam uvjeren da će naši sunarodnjaci u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama imati koristi od prednosti članstva u EU. A posebno će Irska raditi prema dovršenju pregovora sa Crnom Gorom i gledati da se ostvari bitan napredak sa Albanijom. Intenzivno ćemo raditi na napredovanju u pristupnim pregovorima sa Moldavijom i Ukrajinom, istakao je na sjednici Vijeća za opće poslove državni ministar za evropske poslove i odbranu Irske Thomas Byrne.

A dok se u Bruxellesu intenzivno razgovara o proširenju i budućim planovima EU, BiH nije prisutna. I dalje vodimo unutrašnje borbe, čekajući da usvojimo evropske zakone ili obezbijedimo potrebne dokumente kako bismo konačno ugledali početak povlačenja sredstva iz Plana rasta, programa koji završava krajem naredne godine.

- BiH nije prisutna. Ovo predstavlja stagnaciju u procesu integracije Bosne i Hercegovine u EU, gdje je sada zaostala ne samo za Crnom Gorom i Albanijom već i za Moldavijom i Ukrajinom - što je startalo mnogo kasnije. Ali, sve četiri navedene zemlje imaju jasnu posvećenost integraciji u EU i uložile su značajne reformske napore u posljednjih nekoliko mjeseci i godina. Bosna to nije učinila, stoga ne napreduje, kaže dr. Soeren Keil sa University of Passau.

Dr. Soeren Keil: Postizborni pregovori neće dovesti
do značajnijih reformskih doprinosa

Čini mu se da domaći političari ne pokazuju nikakvu dozu stida kada je riječ o stagnaciji na našem evropskom putu – iako smo još 2008. potpisali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je na snagu stupio sedam godina poslije.

- Političari krive jedni druge i krive Bruxelles za nedostatak napretka, prije i lakše nego što bi pogledali sebe i osjetili sramotu. Nijedna od glavnih stranaka i političkih aktera nije zaista pokušala da gura napredak, a SNSD-u, ponekad i HDZ-u, bilo je previše lako da potkopaju svaki reformski napor i time spriječe bilo kakav značajan napredak. EU je jednostavno frustrirana BiH i zemlja sada očigledno zaostaje. Svi u Bruxellesu i evropskim prijestolnicama znaju da će biti potrebne značajne reforme da bi BiH sustigla druge zemlje i imala realne šanse za pridruživanje, smatra naš sagovornik.

Ne vidi realnu šansu za reformski poticaj u skorije vrijeme.

- Izbori i postizborni koalicijski pregovori neće dovesti do značajnijih reformskih doprinosa. Morat ćemo vidjeti kakva će koalicija i akteri pobijediti na izborima, ali iskreno, prošlost je pokazala da je najbolje očekivati mali napredak, čak i ako akteri orijentirani na reforme pobijede na izborima. Previše je igrača s pravom veta i previše suprotstavljenih vizija o budućnosti BiH da bi se izgradili dogovor i konsenzus potreban za napredak u integracijima u EU, objašnjava profesor sa njemačkom adresom.

Osvrće se i na Plan rasta, tačnije, činjenicu da naša zemlja do danas nije povukla niti prvu tranšu sredstava. A Plan rasta operativan je do kraja 2027.

Prilika nestaje

- Trenutno BiH ne gubi novac, on je zadržan dok zemlja ne ispuni osnovne kriterije. Međutim, čini se malo vjerovatnim da će zemlja to uspjeti učiniti (a u ovoj fazi sve što EU želi je jasan plan na šta će se novac trošiti i kako će biti povezan sa širim reformama), jer se političke elite ne mogu ni dogovoriti o zajedničkom budžetu za taj novac, naglašava dr. Keil.

Smatra da je zanimljivo pitanje šta će se dogoditi kada Plan rasta formalno završi, jer nije siguran da će novac ostati rezervisan za BiH. Ukoliko EU i donese odluku o nastavku, svejedno bi se od naše zemlje očekivalo da ispuni osnovne kriterije.

- Propušta se velika prilika zbog političkih prepirki, zaključuje dr. Keil.

U međuvremenu, Dragan Čović, vječiti evropejac koji za ruku drži lidera SNSD-a Milorada Dodika, za danas je zakazao hitnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Na stolu su dva prijedloga evropskih zakona: o VSTV-u BiH i Sudu BiH iza kojih stoji Kolegij Doma. Razmatraju se u prvom čitanju i po skraćenom postupku. Ukoliko i budu usvojeni, posao tek počinje. Slijedi amandmanska faza, a nakon konačnog usvajanja, prijedloge u identičnom tekstu treba usvojiti i Predstavnički dom PSBiH.