Klimi se mi moramo prilagoditi: Dok temperaturni rekordi padaju, ovih savjeta se pridržavajte
Na pitanje kako se nosite sa vrućinom, odgovor koji smo najčešće dobili na ulicama Sarajeva je bio je: Nikako.
Odgovor je to koji bismo i sami dali čim smo izašli na ulice grada. Sarajevo je u ova dva dana jako blizu obaranja historijskog rekorda iz davne 1946. godine - kada je izmjereno 40 stepeni Celzijusa. Moguće je da je juče taj rekord sustignut, ali bilo rekordno ili ne, Sarajlije, čini se, znaju kojih savjeta se moraju pridržavati.
Peć kao sunce
Jedan od građana naglasio je: “Piti što više vode, čuvati se, ne izlagati se suncu”. Drugi su svjesni i potrebe za povremenim osvježenjem: “Što manje hodati napolju. Sjediti u kući i piti nešto hladno”, preporučuju.
Tih savjeta se naročito treba držati u urbanim centrima. Tuzla, Mostar i Zenica su već do podneva mjerili 37 stepeni u hladovini, a najtopliji dio dana je u tom trenutku tek započeo. Ekstremno popodne uslijedilo je širom BiH, a građane smo pitali mogu li pogoditi koji bosanskohercegovački grad je ovih dana najtopliji. Evo nekih od odgovora:
“Imaju dva-tri, ima Sarajevo, ima Mostar, Banja Luka.”
“Možda Mostar?”
“Najtopliji grad u BiH? Sarajevo. 38! A u Mostaru 37!”
Posljednji odgovor je iznenađujuće blizu tačnog odgovora. Ali, ubrzo smo naišli i na njega. Sa osmijehom na licu jedan od građana odgovorio je: “Zenica”.
Zenica. Grad čelika - i grad temperature koja, čini se, želi sama od sebe da istopi taj čelik. Epitet najtopliji grad u Evropi je nešto što ćete često čuti za Zenicu u ljetnim danima, a već dva dana zaredom Zenica obara rekord za najtopliji dan tokom augusta. Trenutno taj rekord iznosi 42,6 stepeni, a oboren je u utorak. Ali, otkud baš Zenica?
Riječima jednog od građana to je zato što “ima velike, visoke peći. One griju, baš onako k’o sunce”.
Upravo u njima i leži dio razloga. Gasovi iz industrijskih postrojenja redovno povise dnevnu temperaturu i za nekoliko stepeni, baš kao i urbana razvijenost sarajevsko-zeničke kotline - u kombinaciji, naravno, sa klimatskim promjenama.
“Nikad ovako nije bilo”, kaže jedan od građana i nastavlja: “Ovo samo pokazuje koliko se generalno klima promijenila i koliko se mi moramo prilagoditi klimi.”
Međutim, prilagodba nije jednostavna kada je vanjska temperatura viša od prosječne temperature ljudskog organizma. Tada, čak i sa minimalnim aktivnostima, može doći do hipertermije - odnosno povišene tjelesne temperature. Zbog toga je jedan od glavnih savjeta: izbjegavati kretanje i fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana. Upravo u tom dijelu dana tijelo se pokušava ohladiti putem znojenja - zbog čega je neophodno redovno unositi dovoljnu količinu vode kako tijelo ne bi dehidriralo. Ukoliko obavljate fizičke aktivnosti, potrebno je češće odmarati u hladovini i piti pola litra do litar vode svaki sat aktivnosti.
Rashlađenje
Ovi savjeti bit će vam od koristi sve do kraja sedmice, do kada će trajati najekstremniji dio toplotnog vala. S prvim danom naredne sedmice temperatura će već biti prihvatljivija u odnosu na trenutnu - a dodatno osvježenje ponudit će i prve značajnije padavine koje se očekuju s prvim danom nove sedmice. Do tada izgledno je da će biti oboreno još nekoliko temperaturnih rekorda, te da će mnogi, s obzirom na podatke koji svakodnevno pristižu iz službi hitne pomoći, donijeti odluku o tome da veći dio dana provedu u zatamnjenim prostorijama.
