Kako objasniti ovaj "fenomen": Iste namirnice, dva entiteta, različite cijene, gdje je skuplje?

Gdje je hrana skuplja, a gdje povoljnija – u Federaciji BiH ili u Republici Srpskoj? Je li moguće da ista roba, istog proizvođača, ne košta isto u dva dijela iste države Bosne i Hercegovine? Jesu li cijene mnogih namirnica u RS-u zaista niže iako većina robe dolazi iz istog izvora – iz uvoza?

I, konačno, postoji li ekonomski opravdan razlog za razlike u cijenama ili je riječ o starom dobrom receptu za ostvarivanje profita na račun potrošača?

50 proizvoda

Ako je vjerovati podacima Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske iz jula ove godine, većina od pedeset proizvoda za koje je rađena analiza jeftinija je u RS-u nego u FBiH. Prema analizi Ministarstva, u FBiH se kilogram hljeba prodaje po cijeni od 4,30 KM, a skuplji je za 0,80 KM nego u RS-u.

Pakovanje od deset jaja skuplje je za 0,90, kilogram krastavaca 0,30, kilogram limuna za 0,20 KM, krušaka za 0,30, kilo oraha za marku, kilogram viršli za 0,50 KM...

Za kilogram mladog sira u Federaciji BiH potrebno je izdvojiti osam, a u Republici Srpskoj sedam maraka. U FBiH su skuplji i tvrdi sir, riža, maslac, čokolada...

U RS-u, u odnosu na FBiH, skuplji su grah, jabuke, banane, kafa, kravlje mlijeko... Primjera radi, prosječna cijena litra mlijeka u marketima u RS-u iznosi 2,30 KM, dok je u Federaciji nešto povoljnije i košta 2,16. Kilogram graha u RS-u košta sedam, a u FBiH 5,94 KM. Skuplji su u RS-u i neki proizvodi za ličnu i kućnu higijenu – poput paste za zube i deterdženta za suđe.

Dio proizvoda ima iste ili slične cijene u oba bh. entiteta. To su brašno, paradajz, piletina, juneće meso bez kosti, slanina, pašteta, čajna kobasica, jogurt, šećer, ulje... Primjera radi, kilo čajne kobasice u prosjeku u oba bh. entiteta košta 25 KM.

- RS od 2017. godine do danas bilježi stalni rast procenta pokrivenosti sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom. Tako je u RS, u decembru 2017. godine, pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom bila na nivou 44,47 %. U decembru 2019. godine je bila 49,13 %, dok je to u julu ove godine bilo 56,58 %. Za razliku od RS-a, u FBiH je pokrivenost potrošačke korpe u decembru 2019. godine bila 49,22 % i ostala je gotovo na istom nivou do danas i u julu 2025. bila 49,24 %, stoji u analizi Ministarstva trgovine i turizma RS-a.

Ekonomista Zoran Pavlović za naš list objašnjava da razlike u cijenama osnovnih životnih namirnica unutar jedne države nisu neuobičajene. Kako ističe, na formiranje cijena utiče čitav niz faktora.

- Sva roba koja dolazi iz uvoza ide preko autoputa Zagreb -Beograd, što omogućava da Republika Srpska robu dobije uz niže troškove prevoza. Kupovna moć u Republici Srpskoj je niža nego u Federaciji BiH, kada govorimo o platama, penzijama i drugim primanjima, pa se trgovci moraju prilagođavati toj realnosti potrošača. Treći razlog je ozbiljna konkurencija nekoliko firmi kojih nema u Federaciji BiH u odnosu na standardne lance koji postoje u cijeloj BiH. Dakle, u RS-u je veća konkurencija jer u RS-u, posebno u Banjoj Luci, postoji nekoliko manjih trgovačkih lanaca sa nižim cijenama, što dodatno utiče na to da cijene budu niže u Banjoj Luci nego u Sarajevu, pojašnjava Pavlović i zaključuje da na formiranje cijena utiču konkurencija, troškovi prevoza i kupovna moć stanovništva.

Ekonomista Igor Gavran za Oslobođenje kaže da su razlike u cijenama jedan od brojnih dokaza da cijene u našoj zemlji nisu primarno bazirane na troškovima, nego na maksimalnom nivou po kojem se roba može prodati i profit maksimizirati.

- Naime, troškovi poslovanja u Republici Srpskoj nisu značajno niži u odnosu na Federaciju BiH, a većina robe koja se prodaje nije proizvedena lokalno, tako da to ne može biti razlog za eventualno niže nabavne cijene. Jednostavno, zbog nižeg životnog standarda i prosječno još siromašnijeg stanovništva, čak i isti trgovci i trgovački lanci na brojne proizvode stavljaju niže cijene u RS-u nego u FBiH. Međutim, osnovni princip ostaje isti u oba entiteta – cijene su neopravdano visoke u odnosu na stvarne troškove, što trgovcima omogućava ostvarivanje ekstra profita, tvrdi Gavran.

Evropske police

U Oslobođenju smo više puta ukazivali na to da hljeb, litar mlijeka ili pakovanje jaja može imati cijenu koja se razlikuje i do nekoliko puta - zavisi samo da li ih kupujete u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Parizu, Berlinu, Budimpešti, Barceloni, Pragu ili Londonu. Prema podacima s platforme Numbeo, u Sarajevu ćete osnovnu košaricu namirnica platiti znatno manje nego u većini velikih evropskih gradova. No, i pojedini proizvodi nerijetko budu znatno skuplji na našim, nego na policama evropskih gradova.

- Mi u Hercegovini znamo da su prije građani Hrvatske dolazili po namirnice, međutim, sad mi idemo tamo, jer su se u pograničnim mjestima otvorili mnogi tržni centri i oni se bore međusobno, pa tako da se nama skoro isplati ići tamo. Dakle, to nam govori o jednoj stvari - da su pogotovo cijene hrane više nego što bi trebale biti, kaže Marin Bago, predsjednik Udruge za zaštitu potrošača Futura iz Mostara.