Kad nam cijelo biće "vrišti" da je dosta! - Burnout: Uvijek ga prepoznajemo prekasno
To je stanje kada nam cijelo biće kaže: E, sada je dosta. Ovako je Larisa Halilović, međunarodna ekspertica za razvoj timova i biznisa, definisala burnout. Za psihologe je on psihički, fizički i emocionalni otpor na kontinuirani stres.
”Uvijek ga prepoznajemo prekasno, kada dođe do pojave neke druge bolesti”, tvrdi Larisa.
Doktor određuje
Broj zaposlenika koji se nalazi na bolovanju na rekordnoj je razini u posljednjih 13 godina, otkrili su rezultati istraživanja u Velikoj Britaniji, a glavni uzrok toga je stres zbog kojeg je 76 posto radnika u toku 2022. izostajalo s posla. Među simptomima sagorijevanja na poslu najčešće se navode umor, pad imuniteta, smanjena koncentracija i motivacija za rad, ali i neefikasnost u obavljanju radnih zadataka, rizik od obolijevanja od svih hroničnih bolesti, počevši od kardiovaskularnih i mentalnih, pa sve do pojave karcinoma.
Burnout od prošle godine zvanično je uvršten u listu profesionalnih oboljenja u našoj zemlji, nakon što su to učinile Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna organizacija rada. Tačnije, u klasifikacije bolesti uvrštene su šifre: Z56.3 - Stres zbog preopterećenosti poslom, Z56.4 - Neslaganje s poslodavcem i kolegama, Z56.6 - Drugo tjelesno i psihičko naprezanje uz rad, te Z73.0 - Krajnja iscrpljenost. No, u našoj zemlji se bolovanje ne može otvoriti na osnovu navedene četiri stavke.
”Burnout ne postoji u medicinskom dijelu, bolovanje se otvara na osnovu anamneze i dijagnoze, ovakav modalitet nije dostupan i nije poznat. Ukoliko je riječ o pacijentu koji se javlja zbog burnouta, njegov izabrani doktor određuje pod kojim pojmom i pod kojom dijagnozom će bolovanje biti otvoreno”, kažu nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.
Prema podacima ZZO TK-a, najčešći uzroci privremene spriječenosti za rad su bolesti kičme, kardiovaskularne, duševne bolesti, povrede, tumori i karcinomi. No, kada bismo jednom riječju morali definisati koji je najčešći razlog odsustva, to bi bilo - bolovi u leđima, što je slučaj i u RS-u.
”U Republici Srpskoj radnici najčešće s posla odsustvuju zbog bolova u leđima, zatim vrlo učestali razlozi su i akutne infekcije respiratornog ili urinarnog trakta, te reaktivna anksiozna stanja. Što se tiče burnouta, on je za sada sporadičan, postoje pojedinačni slučajevi, ali to još nije sistemski problem u RS-u”, govori nam prim. dr sc. med. Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS-a.
Stigma i motivacija
Izgaranje na poslu posebno je problematično u privatnom sektoru. Prema Kuprešakovim riječima, radnici se mnogo rjeđe odlučuju uzeti bolovanje te na njemu ostaju dosta kraće u privatnom sektoru u odnosu na javni. Burnout u privatnom sektoru predstavlja svojevrsnu tabu temu, najviše zbog straha od reakcije poslodavca, počesto i osude kolega koje takve kolege znaju okarakterisati kao “lijene i loše”, te može doći do pogoršanja stanja ili potpunog gubitka posla.
”Burnout nastaje na poslu, za takvu bolest odgovoran je poslodavac. Naši poslodavci ne samo da ne bi smjeli ignorirati taj posao nego bi morali raditi na tome da imaju zdravo radno mjesto, da radnici budu zadovoljni i motivirani, a to se može postići saradnjom sa ekspertima. No, nažalost, od svega toga imamo samo ignoriranje”, smatra prof. dr. Nurka Pranjić, specijalista medicine rada.
